Stigla nam je zima!

Navukli smo kape i šalove i preko snježnih brda vam donijeli mnoštvo zimskih i božićnih sadržaja!

Prigodne pjesmice, narodne božićne pjesme, priče i igrokaze, božićne recepte, a pod URADI SAM ćete pronaći najljepše i najzabavnije blagdanske dekoracije!

Ne zaboravite jednostavne recepte za kolačiće koje mališani mogu izraditi sami!

A ako ste sve to pregledali danas, pregledajte i sutra i svaki ovaj zimski dan u kojemu će na portalu osvanuti i ugrijati vas - nešto novo!

ZIMSKE SPAVALICE

Brrrrrr, zima nas je natjerala da se toplo obučemo, upalimo grijanje i iz toplih soba gledamo kako snježne pahulje prekrivaju dolove i brijegove. Kad pritisnete nosiće uz hladne prozore dok iz mamine kuhinje miriši fina večera, pomislite li što sada rade životinjice? Imaju li se kamo skloniti, gdje pronalaze hranu?

Da bi životinje preživjele zimu, moraju se dobro pripremiti. Neke životinje, poput ptica selica, odlaze u toplije krajeve. To su lastavice i rode koje kreću na put već krajem ljeta. Sigurno ste već vidjeli velika jata ptica kako nadlijeću krovove.
Neke životinje, poput ježa, grade topla gnijezda  ili se, poput riba i žaba, uvlače u mulj.
Ima i onih koje puno jedu ljeti kako bi stvorile masne naslage koje im pomažu izdržati dugu zimu bez hrane.
Za takve životinje kažemo da spavaju zimski san.

A tko su te zimske spavalice?

Zimi baš ne možete vidjeti kukce. Oni se sklupčaju ispod kore panja ili drveta i ostaju nepokretni čak i kad ih pokrije inje i snijeg. Najpoznatije zimske spavalice su medvjedi, ježevi, vjeverice, jazavci, miševi, i hrčci.

Medo zaspi već u kasnu jesen.
Ali, čuvajte se i ne motajte se medi oko brloga! On ima lagan san i čuje sve što se zbiva oko njegovog brloga. Čak ustaje i mota se uokolo u potrazi za hranom, a onda se opet vraća svojoj kući.

Vjeverice marljivo ujesen skupljaju plodove i spremaju ih u skrovišta kako bi zimi, u trenucima buđenja imale što jesti.
Imaju nekoliko skrovišta jer su zaboravljive, pa će se zimi sjetiti bar jednog gdje ih čekaju lješnjaci. Ali zato u njihova skrovišta znaju zaviriti neke  životinje lijenčine koje se nisu pripremile za zimu i onda pojedu vjevericama njihove zalihe.

Jež se ljeti udeblja duplo od svoje uobičajene težine. Ježeva kućica se nalazi u zemlji i obložena je starim lišćem, mahovinom i travom. Unutra je ježiću toplo i on svoju kućicu ne bi dao nizašto.

Jazavac zimski san spava u dubokoj rupi u zemlji koju oblaže suhim lišćem i travom. I on se, kao medo, budi iz sna čim malo zatopli, prošeta oko svog brloga i ponovo odlazi na spavanje.

Puh prespava čak šest mjeseci zimskog sna zahvaljujući debelom sloju sala koje je skupio u toku ljeta.

Ribe isto spavaju zimski san. Zavuku se u jatima duboko u mulj ili leže na dnu.

Žabe se zavuku u mulj na dnu jezera ili rijeke. Za to vrijeme dišu preko kože. Kad je jako, jako hladno, žabe se čak mogu i zalediti! Kad zatopli, jednostavno se odlede! To je zato što žabe, zmije i gušteri mijenjaju tjelesnu temperaturu. Njihova temperatura ovisi o tome gdje se nalaze.