• učenici s oštećenjem vida

• učenici s oštećenjem sluha

• učenici s poremećajima govorne-glasovne komunikacije i specifičnim teškoćama učenja

• učenici s motoričkim poremećajima i kroničnim bolestima

• učenici sa sniženim intelektualnim sposobnostima

• učenici s poremećajima u ponašanju

• učenici s poremećajem pažnje/poremećajem pažnje s hiperaktivnošću (ADD/ADHD)

• učenici s višestrukim teškoćama

OŠTEĆENJE VIDA

sljepoća - slijepe se osobe služe Brailleovim  pismom

slabovidnost - slabovidne osobe mogu čitati crni uvećani tisak

Nužna je prilagodba udžbenika i didaktičkog materijala (brajica, poseban pribor za pisanje, povećala, diktafon...)

OŠTEĆENJE SLUHA

gluhoća (sluh uništen ili je gubitak sluha iznad 91 dB) - niti uz pomoć slušnog aparata dijete ne može čuti govor

nagluhost (ostaci sluha su iskoristivi, koristi se slušni aparat)

Razlika je u težini oštećenja ako je došlo do gubitka sluha prije razvoja govora ili kad je govor već razvijen. Potrebna je stručna podrška logopeda i audiopedagoga.

POREMEĆAJI GOVORNO-GLASOVNE KOMUNIKACIJE I SPECIFIČNE TEŠKOĆE UČENJA

• teškoće u artikulaciji, mucanje,brzopletost
• teškoće razumijevanja sadržaja,teškoće izražavanja

Specifične teškoće učenja:

• disleksija
• disgrafija
• diskalkulija

MOTORIČKA OŠTEĆENJA I KRONIČNE BOLESTI

• djeca s neurološkim oštećenjima (najčešće s cerebralnom paralizom)
• neuromuskularna oštećenja (mišićna distrofija, multipla skleroza)
• oštećenja lokomotoričkog aparata (deformacije kralježnice, oštećenja nogu i ruku)
• kronične bolesti: astma, leukemija, dijabetes ...

 

UČENICI SA SMANJENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA

Značajna ograničenja u intelektualnom funkcioniranju i u adaptivnome ponašanju:

• imaju teškoće u izvođenju različitih misaonih operacija (povezivanja, zaključivanja, analiziranja, apstrahiranja) što otežava proces
• učenja i usvajanja školskih sadržaja i socijalno prihvatljivih ponašanja

Teškoće se uočavaju na planu: motorike, percepcije, pamćenja, pažnje, govorne recepcije i ekspresije (oskudan i nepravilan rječnik, teškoće u artikulaciji, razumijevanju...)

UČENICI S POREMEĆAJIMA U PONAŠANJU

Poremećajima ponašanja smatraju se odstupanja od normi uobičajenih ponašanja.

Mogu biti prisutna:

• na osobnom planu (depresija,povlačenje)
• u socijalnom okruženju (agresivnost, udaranje, neposlušnost)

Zahtijevaju stručnu pomoć (socijalni pedagog , psiholog, psihoterapeut...)

 

UČENICI S POREMEĆAJEM PAŽNJE/ POREMEĆAJEM PAŽNJE S HIPERAKTIVNOŠĆU

Dvije su vrste poremećaja pažnje:

• poremećaj pažnje bez hiperaktivnosti (ADD)
• poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (ADHD)

Karakteristike: nepažljivost ili rastresenost, impulzivnost, nestrpljivost, prekomjerno emocionalno uzbuđivanje, neobuzdanost, socijalni problemi, dezorganiziranost. Popratna je pojava nezadovoljavajući uspjeh u školi.

AUTIZAM

Svrstava se među veće teškoće u razvoju. Ponajprije pogađa:

• razvoj odnosa s okruženjem (pogled oči u oči,izraz lica,odnos s vršnjacima)
• oblike ponašanja
• interese
• aktivnosti (stereotipna ponašanja-lupkanje prstima,ponavljanje riječi...)

VIŠESTRUKE TEŠKOĆE

• Teškoće učenja i cerebralna paraliza
• Teškoće učenja i poremećaji u ponašanju
• Teškoće učenja i oštećenje vida ili oštećenje sluha

Posebna su skupina djeca s dvostrukim senzornim oštećenjima kao gluho-slijepi.

DAROVITOST

• talentirana djeca kojima je u školi dosadno, ne prate nastavu već su u svom svijetu - često neprikladnim ponašanjem jasno pokazuju da njihove potrebe nisu zadovoljene
• darovita djeca koja imaju i specifične teškoće učenja

Nužna je prilagodba odgojno-obrazovnog rada sposobnostima učenika (više samostalnog rada, eksperimentiranja zadovoljit će njihove edukacijske potrebe).

ŠKOLOVANJE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

Učenici s posebnim potrebama imaju pravo na obrazovanje koje će im omogućiti

• dostojanstvo
• poticati njihove najbolje sposobnosti,
• samostalnost i uključivanje u zajednicu, a time i u društvo

(oblikovano prema čl.23.Konvencije o pravima djeteta, 2000.)

Pravodobnim uočavanjem "teškoća" te bolje upoznavanje osobitosti učenika na pojedinim područjima razvoja i postignuća u školi (npr.čitanje,pisanje i usmeno izražavanje, računanje i dr.)  VAŽNI su kako roditelju tako i školi da bi ZAJEDNO spriječili posljedice neuspjeha u školi:

• nizanje negativnih ocjena
• zaostajanje u savladavanju gradiva
• razvoj negativne slike o sebi
• pojave nepoželjnih ponašanja i dr.

Upoznavanje obrazovnih potreba učenika omogućuje izradu primjerenih programa školovanja, te razvoj pozitivnog socijalnog ozračja (npr.u okruženju i odnosima među vršnjacima u razredu).

ŠKOLOVANJE DJECE S POSEBNIM POTREBAMA U HRVATSKOJ SE ODVIJA U:

• redovnim osnovnim školama
• posebnim odgojno-obrazovnim ustanovama (uključuju se djeca s većim teškoćama u razvoju)

Oblik školovanja djece u redovnim školama:

• potpuna integracija
• djelomična integracija

Potpuna integracija

• učenik je uključen u redovni razredni odjel
• savladava  redovne ili prilagođene nastavne programe uz primjenu individualiziranih postupaka u radu i posebnu odgojno-obrazovnu podršku (osobni pomoćnici)
• za učenike kojima je oštećen vid,sluh ili imaju motorička oštećenja potrebno je organizirati produženi stručni postupak (provodi se prije ili nakon nastave uz pomoć defektologa)

Individualizirani pristup u radu

Podrazumijeva primjenu onih metoda, sredstava i didaktičkih materijala koji

• podupiru posebne edukacijske potrebe djeteta
• pružanje pomoći i nadzora pri rješavanju različitih zadataka, rukovanju   geometrijskim priborom, izvođenje pokusa
• dulje vrijeme za rješavanje zadataka, osobito u pismenim provjerama znanja
• odabir tipova zadataka,češće vježbanje i ponavljanje
• samo usmena provjera, češća provjera znanja u kraćim vremenskim jedinicama,manji broj zadataka ili pitanja u ispitivanju
• zajedničko planiranje rada s učenikom,češće promjene aktivnosti...

Rad s učenicima potrebno je podržavati odgovarajućom

• specifičnom opremom, didaktičkim materijalima
• (u razredu koristiti diktafon, Braillove strojeve, udžbenike s uvećanim tiskom, povećala...)

Prilagođeni program

• prilagođen učeniku, njegovim "jakim" stranama, tj.njegovim sposobnostima, ono što dijete zna i može
• izrađuje se za predmete u kojima pokazuje izrazitije teškoće u svladavanju gradiva

Sadržaji se obogaćuju:

• metodama(rad u grupi,podrška vršnjaka...)
• didaktičkim materijalima (štapići za matematiku,računaljke...)

Na početku svake školske godine se utvrđuje iz kojih je nastavnih predmeta potrebno izraditi  prilagođene programe.

Prilagođeni program izrađuje učitelj u suradnji s defektologom.

Kad učenici s posebnim edukacijskim potrebama ulažu mnogo truda i napora, učitelj to mora na vrijeme prepoznati i ocijeniti najboljim ocjenama.

Djeca s posebnim edukacijskim potrebama nisu žrtve koje traže zaštitu, ni manje vrijedna ljudska bića, već djeca s jednakim pravima i odgovornostima, koja trebaju i mogu jednako pridonositi društvu.

Ne određujmo ih onim što im nedostaje, nego onim što imaju, a to su njihovi talenti, ljepota, snaga, ljubav...

Ne ignorirajmo ih, nego ih poštujmo!

Poštivanje različitosti i uvažavanje dostojanstva svake osobe obilježje je društva koje sebe smatra civiliziranim, humanim i pravednim.

NE ODUZIMAJMO IM NJIHOVA PRAVA,

NEGO IM DAJMO PRILIKU!

Priredila: prof. Anita Petrić, dipl. socijalna pedagoginja