Iako oblikom tijela podsjećaju na ribe, dupini su sisavci; toplokrvni su, dišu plućima, a ženka na svijet donosi živo mlado koje hrani svojim mlijekom. Dupini spadaju u skupinu kitova, a najbolje poznata i najrasprostranjenija vrsta je Dobri dupin (Tursiops truncatus). To je ujedno i jedina vrsta za koju se sa sigurnošću može reći da živi i na Jadranu. Mogu narasti do 4 metra, a u moru se nalaze na vrhu hranidbenog lanca (hrane se uglavnom ribom).

Dupini su izrazito inteligentne životinje, i ljudi oduvijek osjećaju veliku naklonost i bliskost prema njima. Obožavaju djecu i ona njih.

U mnogim se kulturama dupinima pridaje veliko značenje, a jedan od razloga je zasigurno i taj što su dupini poznati po tome da spašavaju ljude od utapljanja.

Dupini se približavaju ljudima i iz drugih razloga, npr. ako u vlastitoj zajednici ne mogu uspostaviti odnose (vrlo su društvena bića, koja u izolaciji mogu uginuti), te što tako mogu doći do obroka ili zabave. Dupini koji se svojevoljno približavaju i zadržavaju u blizini ljudi, nazivaju se druželjubivi dupini.

Prema riječima stručnjakinje za neuroanatomiju kitova, Lori Marino, upravo dupini bi mogli biti druga vrsta po inteligenciji na Zemlji. Argumenti se zasnivaju na činjenici da dobri dupini imaju imaju vrlo kompleksan dio mozga odgovoran za rješavanje problema, samosvijest i mnoge druge osobine koje se vežu za ljudsku inteligenciju.

Poznato je i da dupini imaju razvijen smisao za humor! Znaju plivati neprimjetno za pelikanima i potom ih iznenada čupnuti za perje na repu. Slične nestašluke izvode i s kornjačama – okreću ih neprekidno oko osi!

Obitelj dupina

Dupini imaju nevjerojatno uređen obiteljski život. Kad mladi dupin dolazi na svijet, dva ili više dupina (npr. baka i teta), preuzimaju ulogu "babice", pomažu majci i štite je od napada morskih pasa. Potom čitava ta skupina prati mladunca na morsku površinu, kako bi prvi put udahnuo zrak.

Na isti si način međusobno pomažu ukoliko je neki član ozlijeđen. Na njegovo zapomaganje, ostali dupini žure u pomoć, podupiru ga i iznose na površinu vode.


Još zanimljivosti o dobrim dupinima:

• Dupini ne piju vodu. Potrebu za vodom namiruju iskorištavanjem vode iz hrane. Obzirom da je koža dupina nepropusna za vodu, količina vode koja im je potrebna nije velika.

• Dupini imaju fleksibilnu očnu leću, pa je njihov vid jednako dobar pod morem kao i iznad mora. Pod morem se koriste i eholokacijom (imaju lokator koji im omogućuje orijentaciju u prostoru).

• Dupini najviše vremena pod vodom provode dok love; oko 3-4 minute. No, ako se nalaze u opasnosti, dupini mogu pod vodom provesti i 6-7 minuta.

• Ovisno o području u kojem žive, dupini mogu zaroniti i do 300 m. Ipak, prosjek zarona im je između 30 i 70 metara.

• Dupini mogu živjeti i preko 50 godina, a ženke u prosjeku žive nešto duže. Prosječna starost koju doživljavaju u prirodi je oko 40 godina.

• Dupini izgledaju kao da se uvijek smiju. Međutim, dupini ne mogu promijeniti izgled svojih usta. Ona izgledaju jednako i kad su dupini sretni i kad su ljuti!

• Dupini ne sišu mlijeko već ga majka kontrakcijom mišića istiskuje iz svojih mliječnih žlijezda u usta mladuncu. Da se mlijeko ne bi miješalo s morem, ono mora biti jako gusto i masno. Mlijeko dupina sadrži oko 14% mliječne masti, što je 4 puta više nego što ima mliječne masti u mlijeku krava ili ljudi.

• Dupini nikad ne spavaju. Jedna polovina mozga uvijek im je budna, a nakon dva sata aktivnosti prebacuje se na drugu polovinu.

• Mozak dupina je napredniji od mozga čimpanze, a radi se o bićima čiji je moral na razini ljudskog.

• Znanstvenici tvrde da se dupini mogu prepoznati u ogledalu i proučavati vlastite pokrete te ih svjesno izvoditi dok se promatraju u ogledalu.

• Mogu naučiti "tipkati" po tastaturi pod vodom, kako bi zatražili igračke s kojima se žele igrati.

• Dupini komuniciraju. Stručnjaci diljem svijeta rade na dešifriranju jezika dupina, koji gotovo nikada ne prestaju s glasanjem.

• Dupini su suočeni s brojnim prijetnjama koje uglavnom dolaze od ljudi. Naime, dupini u Jadranu gotov da i nemaju prirodne neprijatelje; mogli bi ih napasti jedino veći morski psi, no njih u Jadranu gotovo i nema.

Opstanak dupina

Ljudske aktivnosti su glavni razlog nestajanja dupina, poput uništavanja staništa, ilegalnog ribolova (nesavjesni pojedinci love ribu tako da u more bacaju dinamit). Ponekad se radi i o slučajnom ulovu, tj. zaplitanju dupina u mreže. Nedostatak ribe također direktno utječe na preživljavanje dupina, a potom veliko zagađenje okoliša.

Tijekom ljetnih mjeseci, dupini na svijet donose svoje mladunce. Tada i veliki broj ljudi provodi vrijeme na moru, buka i broj plovila su povećani, pa dupini ne mogu u miru othraniti svoje mladunce. Stoga su prisiljeni tražiti druga područja, a u tome ponekad ne uspijevaju.

Usvojite dupina

Kako pomoći ovim prelijepim životinjama, pročitajte ovdje.