Kretanje je jedna od bitnih osobina svake životinje i mnogi znanstvenici upravo kretanje drže znakom života. Neke životinjske vrste pokazuju tek minimum aktivnosti, dok se pripadnici drugih kreću zapanjujućom brzinom, pokazujući pritom veliku pokretljivost i izdržljivost.

Na koje se sve načine kreću ta divna stvorenja?

Hodanje/trčanje

Mnogo je načina na koje se kreću četveronošci. Kad se neka životinja kreće pomičući noge naprijed s jedne pa s druge strane, tu vrstu kretanja nazivamo kas (npr. žirafa, konj). Kad jedna noga ide naprijed, a odgovarajuća na drugoj strani ostaje straga, to je hod (npr. pas). Kad je konj u galopu ima trenutaka kad mu ni jedna od četiri noge ne dodiruje tlo.

Gmizanje

Kretanje gmizavca je karakteristično kretanje koje se sastoji od vijuganja tijela - gmizanja trupa i repa po tlu. I gušteri, koji imaju kratke noge, koriste ih samo kao oslonac pri gmizanju. U podzemnom rovu, zmija se kreće kao harmonika, stežući i rastežući tijelo i gurajući se naprijed. Neke zmije, koje žive u pustinji (kako bi što manje dodirivale vrući pijesak), kreću se kao vijugava staza, gmižući postrance.

Stezanje i rastezanje

Kretanje gliste i sličnih životinja zasniva se na jednolikom rastezanju i stezanju dijelova tijela tj. kolutića. Prednji dio gliste je šiljat i djeluje kao svrdlo. Kada se prstenasti mišići stegnu, tijelo se produlji i pomakne naprijed, a četine na stražnjim kolutićima učvrste se u tlo. Pri skraćivanju tijela stegnu se uzdužni mišići, stražnje četine se oslobode a prednje učvrste, pa se stražnji dio privuče.

Na gotovo isti način kreću se i puževi. Kontrakcije mišića šire se niz njihovo prošireno stopalo prilagođeno puzanju. Kretanju pomaže i sluz koju izlučuje stopalo puža. Ona dijelove stopala učvrsti poput ljepila, a dio u rastezanju klizne po njoj i pomakne se naprijed.

Letenje

Postoje tri vrste krila: krila ptica, koja odgovaraju prednjim udovima u kralješnjaka koji žive na zemlji, a prekrivena su pahuljicama i perjem; krila u kukaca, koja sačinjava tanka i najčešće prozirna opna te krila u šišmiša, koja imaju tanku opnu napetu između tijela i prstiju prednjih nogu. Ptica se jednim zamahom krila odiže sa zemlje, a poslije njezina krila snažno tuku po zraku dajući joj brzinu (to je let s mahanjem krila). Često, kad ptica dođe do određene visine, više ne pokreće krila nego ih drži raširena kližući po zraku kao jedrilica, uz minimalnu napetost mišića. Neke ptice koriste jedrenje, leteći na zračnim strujama koje ih nose u visinu uz vrlo mali napor. Albatrosi satima lebde na vjetru. Naglo slijeću niz vjetar među valove i brzo se uzdižu uz vjetar. Mogu preletjeti preko 100 kilometara, a da niti jednom ne zamahnu krilima. Kukac hrušt prije dizanja u zrak podiže potkrilca i drži ih nepokretnima dok opnena krila počinju mahati. Njihovi vršci se brzo kreću, radeći kao krila i kao propeleri zrakoplova.

Skakanje

Žaba može skočiti u daljinu gotovo metar. To je gotovo 12 puta uvećana duljina njezinog tijela! No, to nije apsolutni rekord među životinjama koje se kreću u skokovima. Klokan može skočiti u daljinu pet puta dužu od njegove visine, ali je zato buha u stanju sebe nadmašiti za 200 puta. Žaba skače koristeći jak odraz svojih stražnjih nogu koje se odupru o tlo, ispruže i odskoče. Rade jednim dijelom kao opruge. Kod svih životinja koje se kreću skačući, stražnje noge imaju snažne mišiće.

Kretanje kroz vodu

Vodene životinje se kreću na nekoliko osnovnih načina: snagom potiska, valovitim gibanjem tijela te kretanjem koje nalikuje vožnji čamaca. Jedna od životinja koja se kreće snagom potiska je meduza.

Ribe koje žive na koraljnim grebenima kreću se vrlo precizno, a slično njima i neka druga vodena stvorenja, primjerice vodeni kukci i rakovi. Oni se kroz vodu probijaju uz pomoć nogu.

Pomicanje peraja dodatno pomaže pri pokretanju, ali njihova osnovna uloga je održavanje ravnoteže i smjera kretanja. Ribe ih koriste kada se žele kretati polako i precizno. Pokretne peraje im služe kao vesla kojima zahvaćaju vodu i bacaju je unatrag.

Prsne peraje morskog psa oblikom nalikuju krilima aviona i njihovo ga pomicanje podiže prema površini. Brzim udaranjem repne peraje s jedne na drugu stranu ova riba postiže brzinu do 100 km/h, što je brže od mnogih motornih čamaca. Na isti način i pingvin koristi svoja krila. Pomičući ih gore-dolje on pliva zapanjujućom brzinom.