Životinje mogu osjetiti kemijske promjene u podzemnim vodama koje se pojavljuju prije potresa, što bi, kažu znanstvenici, moglo objasniti čudno ponašanje životinja prije potresa.

Istraživanje ovih kemijskih efekata započelo je nakon što je primjećena kolonija žaba krastača kako napušta svoje jezero u L’Aquili, dan prije razornog potresa 2009. godine. To istraživanje potvrđuje da bi životinjsko ponašanje moglo biti uključeno u predviđanje potresa prenosi BBC.

Žabe iz L’Aquille nisu prvi primjer neobičnog ponašanja životinja prije velikih potresa. U povijesti je zabilježeno mnogo sličnih slučajeva među gmazovima, vodozemcima i ribama. Primjerice, 1975. u Haichengu u Kini, mnogi su ljudi vidjeli kako zmije izlaze iz svojih rupa mjesecima prije nego što je grad uzdrmao snažan potres. Ponašanje zmija bilo je osobito neobično jer je uočeno tijekom zime, u vrijeme kada su one bile usred hibernacije, a temperature su bile dosta ispod nule. Izlazak iz rupa u to doba godine je poguban za hladnokrvne gmazove.

Ono što predstavlja problem je što su zaista veliki potresi prilično rijetki, tako da je nemoguće proučavati događaje koji ih najavljuju. No slučaj u L’Aquili je bio drugačiji.
Naime, biologinja Rachel Grant je u vrijeme neposredno prije potresa ondje provodila istraživanje kolonije žaba za svoju doktorsku disertaciju.

"Bilo je to vrlo dramatično", prisjetila se Grant i dodala: "Od 96 žaba, populacija je pala gotovo do nule u samo tri dana."

Biologinja je svoja promatranja objavila u časopisu Journal of Zoology.

Kako znanstvenici američke svemirske agencije već dulje vrijeme istražuju kemijske promjene koje se zbivaju u stijenama pod ekstremnim pritiskom, kontaktirali su Rachel. Zanimalo ih je mogu li se one povezati s masovnim nestankom žaba. Njihova laboratorijska istraživanja pokazala su ne samo da se ti događaji mogu povezati, već i da Zemljina kora izravno utječe na kemiju bara u kojoj su žabe u to vrijeme živjele i razmnožavale se.

NASA-in geofizičar Friedemann Freund pokazao je da stijene pod velikim pritiskom prije potresa ispuštaju električno nabijene čestice. Te čestice mogu prijeći u okolne stijene, a kada stignu na površinu, reagiraju sa zrakom i pretvaraju njegove molekule u nabijene ione.

"U medicinskim je krugovima poznato da pozitivni ioni u zraku mogu uzrokovati zdravstvene probleme kod ljudi te povećati razinu stresa u krvi životinja", rekao je dr. Freund.
Ioni također reagiraju s vodom i pretvaraju je u vodikov peroksid. Taj kemijski lanac može utjecati i na organske tvari otopljene u vodi bare i pretvoriti bezopasne materijale u otrove.

Znanstvenici se nadaju se da će njihova hipoteza inspirirati biologe i geologe da zajedno rade kako bi otkrili na koji način životinje mogu pomoći ljudima da unaprijed otkriju neke od znakova potresa.