Mambe su predstavnice roda Dendroaspis i spadaju u najpoznatije svjetske otrovnice.
 
Dendroaspis bi u prijevodu s latinskog značilo - zmija koja živi na drvetu. To je točno, jer ove zmije najviše vremena provode na drveću i grmolikom raslinju, gdje se, kamuflirane izuzetnom zelenom bojom, stapaju s okolinom i tako s lakoćom dolaze do plijena, koji se najčešće sastoji od ptica, guštera i malih sisavaca.
 
Postoje tri vrste zelenih mambi: angusticeps, viridis i jamesonitei, te poznata Crna mamba (Dendroaspis polylepis).
 
Ove otrovnice raspolažu izuzetno moćnim neuro toksinom, koji direktno djeluje na centralni živčani sustav, i dok nije bilo protuotrova, ugriz ovih zmija je u 100 % slučajeva završavao smrtnim ishodom. Iz tog razloga, u Africi i dan danas mnogi starosjedioci šapuću kad pričaju o mambi, u strahu i vjerovanju da će glasno izgovoreno ime ove zmije privući istu.
 
U tamošnjim narodima je također uvriježeno vjerovanje da će lik onog koji ubije mambu ostati zaleđen u njenim očima, koje će kasnije vidjeti ostale mambe, i tako krenuti u smrtonosnu osvetu.
 
Mambe su vrlo nervozne životinje, koje nastoje izbjeći susret s čovjekom. Zelene vrste mambi čak nisu toliko agresivne, i pri svakoj prijetnji nastoje što prije pobjeći i sakriti se u krošnjama drveća. Crna mamba je pak protivnik koji se rijetko povlači, a s obzirom da ima najveću brzinu kretanja među zmijama (25km/h), jasno je zašto pred njom bježe i slonovi.
 
Mambe su uglavnom dnevne životinje. Zelene mambe najviše vremena provode na drveću i raznom grmolikom raslinju, i vrlo se rijetko susreću po otvorenim savanama, dok je crna mamba zmija koje ima gotovo posvuda, i po prostranim ravnicama i po drveću, jedino ne naseljava afričke pustinje.
 
Zelene mambe narastu obično od 2 do 3 i pol metra, ovisno o vrsti, dok crna mamba može narasti i do 4,5 metra, što ju stavlja na drugo mjesto po dužini u carstvu otrovnica.
 
Kod mambi je primijećeno da su vrlo inteligentne i radoznale životinje. U terarijskim uvjetima se brzo priviknu na vlasnika i donekle izgube plašljivost i agresivnost. Iako se s takvim životinjama nikada ne treba opuštati, neki znanstvenici tvrde da mambe prepoznaju lica osoba, te da mogu razlikovati hranu od, npr. ruke osobe koji ih hrani.