Brrrrrr, zima nas je natjerala da se toplo odjenemo, upalimo grijanje i iz toplih soba gledamo kako mraz ili snježne pahulje prekrivaju dolove i brijegove. Kad pritisnete nosiće uz hladne prozore dok iz mamine kuhinje miriši fina večera, pomislite li što sada rade životinjice? Imaju li se kamo skloniti, gdje pronalaze hranu?

Da bi životinje preživjele zimu, moraju se dobro pripremiti.
Mnoge od njih čine zadivljujuće stvari kako bi  preživjele, npr. prespavaju čitavu zimu. Taj vrlo dubok san naziva se hibernacija.
U tom stanju životinje trebaju vrlo malo, ili čak nimalo hrane. Najpoznatiji zimski spavač je medvjed, ali zimu prespavaju i tvorovi, neke vrste šišmiša i žaba, zmije i neki kukci. Druge životinje zimi ostaju aktivne, pa se moraju prilagoditi novonastaloj situaciji.

Najteže im je doći do hrane. Životinje koje spavaju zimski san puno jedu ljeti kako bi stvorile masne naslage koje im pomažu izdržati dugu zimu bez hrane. Neke životinje, poput vjeverica, miševa i dabrova, u jesen skupljaju dodatnu zalihu hrane i spremaju ju u svoja zimska skrovišta. Zečevi i jeleni za jelo skupljaju mahovinu, grančice, koru i lišće. Neke druge životinje prilagođavaju se tako da u različitim godišnjim dobima jedu različitu hranu. Tako, primjerice, crvena lisica u proljeće, ljeto i jesen jede voće i kukce, a zimi, kada ih ne može naći, umjesto njih jede male glodavce.

Za zaštitu od hladnoće, životinje već u jesen dobivaju čvršće, gušće i toplije krzno, koje kod nekih mijenja i boju, kako bi se lakše sakrile u snijegu. Druge zaštitu nalaze u rupama u drveću, u starim deblima, ispod kamenja i lišća, ili pod zemljom. Da bi im ostalo toplo, vjeverice i miševi se znaju skupiti u grupice u kojima se griju stišćući se jedni uz druge.

Neke ptice prije zime migriraju. To znači da se sele u druge dijelove svijeta gdje je toplije i gdje mogu naći potrebnu hranu. Svoje daleko putovanje u toplije krajeve počinju već u jesen.
Neke putuju u jatima. Jato gusaka, na primjer, leti u obliku slova "V", praveći pritom veliku galamu. Neke druge ptice, kao na primjer drozdovi, gnjurci, čaplje, neke sove, kukavice i djetlići, lete same.

Kao što vidimo, za životinje je zima velik izazov i nije im lako preživjeti.

• Izradi hranilicu za ptice

Zimi baš ne možete vidjeti kukce. Oni se sklupčaju ispod kore panja ili drveta i ostaju nepokretni čak i kad ih pokrije inje i snijeg. Najpoznatije zimske spavalice su medvjedi, ježevi, vjeverice, jazavci, miševi, i hrčci.

Medo zaspi već u kasnu jesen.
Ali, čuvajte se i ne motajte se medi oko brloga! On ima lagan san i čuje sve što se zbiva oko njegovog brloga. Čak ustaje i mota se uokolo u potrazi za hranom, a onda se opet vraća svojoj kući.


Vjeverice marljivo ujesen skupljaju plodove i spremaju ih u skrovišta kako bi zimi, u trenucima buđenja imale što jesti.
Imaju nekoliko skrovišta jer su zaboravljive, pa će se zimi sjetiti bar jednog gdje ih čekaju lješnjaci. Ali zato u njihova skrovišta znaju zaviriti neke  životinje lijenčine koje se nisu pripremile za zimu i onda pojedu vjevericama njihove zalihe.

Jež se ljeti udeblja duplo od svoje uobičajene težine. Ježeva kućica se nalazi u zemlji i obložena je starim lišćem, mahovinom i travom. Unutra je ježiću toplo i on svoju kućicu ne bi dao nizašto.

Jazavac zimski san spava u dubokoj rupi u zemlji koju oblaže suhim lišćem i travom. I on se, kao medo, budi iz sna čim malo zatopli, prošeta oko svog brloga i ponovo odlazi na spavanje.

Puh prespava čak šest mjeseci zimskog sna zahvaljujući debelom sloju sala koje je skupio u toku ljeta.

Ribe isto spavaju zimski san. Zavuku se u jatima duboko u mulj ili leže na dnu.

Žabe se zavuku u mulj na dnu jezera ili rijeke. Za to vrijeme dišu preko kože. Kad je jako, jako hladno, žabe se čak mogu i zalediti! Kad zatopli, jednostavno se odlede! To je zato što žabe, zmije i gušteri mijenjaju tjelesnu temperaturu. Njihova temperatura ovisi o tome gdje se nalaze.

Više:

Kako izraditi hranilice za ptice