Smisao za humor uljepšava obiteljski život!

Možete "svirati" po djetetovom trbuščiću, nasmijavati se sa smiješnim šeširom na glavi, loviti se po stanu ili bacati na hrpu lišća... Kako djeca rastu, možete se igrati riječima, šaliti se i pričati viceve, jer i dječji smisao za humor postaje sve sofisticiraniji. 

Zajednički smijeh vas povezuje, a djeci pomaže da se lakše nose sa životnim izazovima, potiče njihovu inteligenciju i pridonosi općem zdravlju.

Često se misli da je smisao za humor stvar genetike, nešto što se naslijeđuje, poput boje očiju ili oblika stopala. No, smisao za humor je zapravo kvaliteta koja se uči i razvija.

Što je smiješno?

Humor je ono što neku stvar ili pojavu čini smiješnom, a smisao za humor je sposobnost da to prepoznamo. Duhovita osoba prepoznaje smiješne situacije i njima zabavlja sebe i druge.

Dobar smisao za humor može pomoći djeci u mnogim slučajevima:

• sagledavanje stvari iz druge perspektive, a ne samo iz one koja je očigledna

• potiče spontanost

• shvaćanje nekonvencionalnih ideja i načina razmišljanja

• gledanje dalje od onoga što je na površini

• uživanje i sudjelovanje u svim zabavnim aspektima života

• omogućuje djeci da sami sebe ne doživljavaju preozbiljno

Djeca s dobro razvijenim smislom za humor su sretnija i optimističnija, samopouzdanija su i bolje se nose s različitostima i neslaganjima (kad se netko ne slaže s njihovim mišljenjem ili obrnuto). Djeca koja razumiju humor, prihvaćenija su od strane vršnjaka i lakše prolaze kroz izazove djetinjstva poput zadirkivanja, prilagodbe na novu sredinu i sl.

Smisao za humor ne pomaže djeci samo u njihovom emocionalnom i socijalnom razvoju. Istraživanja pokazuju da su ljudi koji se više smiju - zdraviji.  Manje su podložni depresiji i otporniji su na bolesti ili fizičke poteškoće. Doživljavaju manje stresa, imaju sporiji srčani ritam, puls i krvni tlak te bolju probavu. Smijeh čak pomaže ljudima da bolje podnose bol.

No, najviše od svega, smisao za humor je ono što život čini zabavnim, a malo je zadovoljstava u životu koja se mogu usporediti sa smijanjem do suza s mališanima.

Različita dob - različit humor

Djeca mogu početi razvijati osjećaj za humor u vrlo ranoj dobi. No, ono što je smiješno bebi, neće biti smiješno školarcu. Da bi humor bio prisutan u svakoj fazi razvoja, važno je znati što zabavlja djecu s obzirom na njihovu dob:

• Bebe

Bebe ne razumiju humor, ali znaju kad smo nasmijani, i osjećaju kada smo sretni. Kad radimo smiješne izraze lica ili zvukove, a potom se smijemo, beba će osjetiti našu radost i pokušati će nas oponašati. Također, najmanji su vrlo osjetljivi na fizičke podražaje, poput laganog golicanja i "sviranja" usnama po njihovom tijelu.

Negdje između 9 i 15 mjeseci starosti, djeca shvaćaju da kad mama stavlja pelenu na glavu ili oponaša glasanje patke, ona radi nešto neočekivano - i to je smiješno!

• Predškolci
  

Mališani od 2. godine nadalje, vole fizičke aktivnosti i humor koji je s time povezan, osobito ako u igru ubacite elemente iznenađenja (odnekud izvirite, neočekivano ih poškakljate...)

Kako djeca razvijaju govorne vještine, počinju uživati u smiješnim stihovima, nasmijavaju ih besmislene riječi, pokreti... U toj dobi vole nasmijavati svoje roditelje, vršnjake i druge. Dijete namjerno pokazuje na pogrešan dio lica kad ga pitate; "Gdje je nos?" ili obuva vaše cipele kako bi lupalo po kući.

Vrtićarci pronalaze smiješne dijelove na slikama, poput kockastih kotača ili životinje sa sunčanim naočalama. To im može biti smiješnije od šale ili trika. Nepodudarnost između slike i zvuka je također smiješna ovom uzrastu (na primjer, konj koji kaže "Muuu").

Kako djeca postaju sve više svjesna tjelesnih funkcija i onoga što "nije pristojno", to ih nasmijava pa izgovaraju riječi očekujući reakciju.

• Školarci

Kad vrtić zamijeni škola, nasmijavanje se nastavlja kroz osnovne igre riječima, izvrtanje i preuveličavanje. Djeca otkrivaju komediju u jednostavnim šalama koje će ponavljati unedogled.

Stariji školarci bolje razumiju značenje riječi i spretnije se poigravaju s njima; vole zagonetke, mozgalice, anagrame i druge oblike igara riječima. Počinju ismijavati odstupanja od onoga što oni smatraju normalnim (ponašanje, odijevanje...), a najomiljenije su pretjerane šale na račun tjelesnih funkcija.

Djeca u toj dobi razvijaju i suptilnije shvaćanje humora. Koriste se dosjetljivošću i ironijom kako bi nepovoljnu situaciju ev. riješila humorom.

Osnove humora

Nikad nije prerano započeti razvijati smisao za humor. Osmijeh i smijeh bebe je toliko očaravajuć da ga često intuitivno potičemo, smiješeći se i golicajući ih, samo da bismo ugledali taj osmijeh ili začuli grleni smijeh.

Kako dijete raste, važno je nastaviti s ohrabrivanjem. Kada kroz zajedničku igru njegujete humor, uživajući u glupiranju i smijehu, pomažete djetetu da razvije razigran i duhovit stav prema životu.

Svakoga dana budite otvoreni ka svim mogućnostima za smijeh koje vam vaše dijete pruža. Budite spontani, ali svjesni što je vašem djetetu smiješno s obzirom na njegovu dob. Pokušajte biti dovoljno zaigrani kako biste prihvatili šale koje vam možda i nisu tako smiješne.

Kako se još može ohrabriti djetetov smisao za humor?

• Budite primjer humora

Jedan od najboljih načina na koji možete razvijati duhovitost svojeg djeteta jest da koristite vlastiti humor. Šalite se. Pričajte smiješne priče. Glasno se smijte. Smijehom prijeđite preko male kućne nezgode, poput prolivenog mlijeka...

• Prihvatite dječji humor

Ohrabrite nastojanje svojeg djeteta da bude duhovito, bilo da vam čita šale iz neke knjige (vama ne pretjerano duhovite), ili da crta "smiješne" crteže. Pohvalite dijete za njegov trud da bude zabavno i uskoro ćete se iznenaditi - prva situacija u kojoj će vas vaše dijete nasmijati, jedno je od najvećih zadovoljstava u životu.

• Ako se odrasli mogu šaliti, to mogu i djeca

Šalite se kroz svakodnevne situacije s djecom i ohrabrite ih da s vama dijele smiješne priče, čak i u prisustvu drugih odraslih osoba.

• Kreirajte okruženje bogato humorom

Opskrbite se sa smiješnim knjigama - za predškolski uzrast su to obično slikovnice sa šašavim rimama i pričama, dok starija djeca vole knjige s vicevima i smiješne stripove. Možete pronaći i zabavne TV programe, smiješne crtiće ili sl., neka djeca sama odaberu sadržaje koji ih nasmijavaju.

Gdje treba povući granicu

Iako ne želite kvariti zabavu, djeci su i kod humora potrebne granice, kao uostalom i na drugim područjima. Svakako nećete ohrabrivati podle ili neprikladne šale pa prije svega, sami budite dobar uzor i nemojte koristiti humor na taj način. Ako netko ispriča šalu koja je neprikladna ili vrijeđa drugu osobu, nemojte se smijati. Objasnite djetetu zašto ta šala nije u redu.

Važno je i pomoći djetetu da shvati u kojim se situacijama može šaliti na određeni način (kod kuće, u igri s prijateljima), a gdje takve šale nisu prikladne (u školi, na javnom mestu...)

Nasmijana obitelj

Humor, prije svega, ima socijalnu dimenziju. Zbog toga se uvijek jače smijemo komediji koju gledamo u društvu, nego sami.

Glavni aspekt za razvoj djetetovog smisla za humor je vrijeme u kojemu se zabavljate kao obitelj. Dijelite šale, igrajte se zabavnih igara, gledajte skupa smiješne filmove...možda ćete tako stvoriti i neku vlastitu, "otkačenu" obiteljsku tradiciju.

To će vam biti smiješno sada, ali i još smiješnije u godinama koje dolaze, kada ćete se sa svojom djecom prisjećati njihovog zabavnog odrastanja.

Izvor: Kids Health
Prevela: A.V.