Zašto se prije Božića sije pšenica?

Običaj sijanja božićne pšenice kao simbola obnove života i plodnosti, kod katolika je dio božićne tradicije. Sam običaj je pretkršćanskog porijekla, ali danas ima kršćansku simboliku, a svrha mu je blagoslov ljetine.

Zanimljivo je da ovog običaja nema u protestantskim zajednicama i velikom dijelu Europe, pa je, osim uz Portugal i južnu Italiju, on vezan još samo za hrvatsko podneblje.

Što simbolizira božićni vijenac?

Božićni vijenac svojim nas oblikom podsjeća na krunu od trnja koju je nosio Isus. Zelenilo vijenca simbol je vječnog života kršćana, a vijenac je ukrašen crvenim trakama koje označavaju svečanost blagdana.

Tradicija izrade božićnog vijenca, potječe još od pretkršćanskih običaja starih germanskih plemena. Tijekom dugog, hladnog i mračnog prosinca, ljudi bi od zimzelenih grana pravili vijence i palili vatru kao simbol nade za dolazak proljeća i novog svjetla. Također, u doba starog Rima, ukrasni su vijenci simbolizirali pobjedu. Nakon svake bitke, građani Rima bi vijenac ovjesili na vrata, u znak zahvale svojim bogovima.

Kako je nastao običaj kićenja bora?

U Njemačkoj u srednjem vijeku su Nijemci kitili tzv. rajsko drvo s jabukama, popularno u predstavi o Adamu i Evi koja se održavala 24. prosinca. Dugo vremena nakon toga drvce se počelo kititi drugim, ukrasnim predmetima.

Božićno drvo, koje je zeleno cijele godine, simbol je nade i vječnog života kršćana. Vrh drva gleda prema raju, a zvijezda koja se stavlja na vrh drva simbol je zvijezde koja je vodila tri kralja do Betlehema. Svijetla na božićnom drvu predstavljaju Isusa i njegovo svijetlo.

Kad su izumljene prve božićne lampice?

Tri godine nakon što je Thomas Edison izumio žarulju 1879. godine, Edward H. Johnoson, Edisonov suradnik, napravio je prve božićne žaruljice i ponosno ih objesio u svom stanu u New Yorku, gdje su izazvale pravu senzaciju. Nekoliko godina kasnije počela je masovna proizvodnja božićnih lampica.

Gdje je nastala biljka božićna zvijezda?

U vrijeme božićnih blagdana u skoro svakom domu nalazi se biljka euforbija, popularnija kao božićna zvijezda. Nađena je u Meksiku 1834. godine. U prirodi, to je grm koji raste i do pet metara, a sredinom 20. stoljeća američki znanstvenici su razvili verziju ove biljke koja može živjeti u sobnim uvjetima.

Božićna zvijezda treba dosta svjetla, a temperatura mora biti bar 12, najviše oko 25 Celzijevih stupnjeva. Biljka zahtijeva veliki postotak vlažnosti u zraku, pa je treba prskati svaki dan. Ako joj listovi počnu žutjeti, a zatim otpadnu i osuše se, razlog tome je visoka temperatura u prostoriji, suh zrak i pretamno mjesto na kojem se nalazi. Ako cijela biljka klone, kriv je propuh, te je valja maknuti na neko pogodnije mjesto.

Kada su se počele slati božićne čestitke?

Izum božićnih čestitaka-razglednica pripisuje se grofu Nikoli Monte Mellini, koji je godine 1709. napisao neke stihove i rečenice s lijepim željama i čestitkama, pa ih poslao rodbini i znancima. Ova zamisao bila je prihvaćena, ali se proširila tek u sljedećem stoljeću, kada su dvije tiskare u Milanu počele prodavati razglednice s božićnim crtežima.

Na koliko se misa ide na Božić?

Na Božić se tradicionalno održavaju tri mise.

To su polnoćka, zatim rana jutarnja misa (zove se pastrica, zornica ili mala misa), na kojoj se obično ide na pričest, te treća misa - poldanica ili vela misa.

Koja je najprodavanija božićna pjesma ikada?

'White Christmas' Binga Crosbyja!

Koji je naj božićni film?

Najpoznatiji film koji se vezuje uz božićne blagdane je klasik Franka Capre iz 1946. godine "Život je lijep" (It's a Wonderful Life), s Jamesom Stewartom u glavnoj ulozi. To je priča o čovjeku iz idiličnog gradića Bedford Fallsa koji je nezadovoljan svojim životom, a zapravo ne shvaća da mu je život lijep. Zato ga posjećuje jedan anđeo...