U Britanskom muzeju ie predstavljeno najvažnije otkriće vikinškog blaga u posljednih stoljeće i pol.
Otkriveni blizu Harrogatea u sjevernoj Engleskoj, pronalasci uključuju kovanice, ukrase, ingot i predmete od plemenitih kovina, sve skriveno u srebrnoj posudi i zakopano u škrinji.
Iz muzeja je priopćeno da su količina i kvaliteta blaga nevjerojatni i da predstavljaju najvažnije otkriće tog tipa u Britaniji u 150 godina. Pronalazak je od općeg značaja, kao i od neprocjenjivog značaja za povijest. Vikinzi, mornari-ratnici iz današnje Norveške i Danske, počeli su prodirati na nebranjenu britansku obalu krajem 8. stoljeća nove ere. Manje od 100 godina kasnije smjestili su se u velikim predjelima zemlje, posebno na sjeveru gdje mnoga današnja mjesta nose imena koja svjedoče o njihovu utjecaju. Blago iz Harrogatea je vjerojatno zakopao vikinški vođa tijekom nemira koji su uslijedili nakon što je anglosaksonski kralj Athelstan na brzinu osvojio vikinško kraljevstvo Sjeverne Umbrije 927. godine nove ere.
Nađeni predmeti su podrijetlom iz Afganistana, Rusije, Irske i kontinentalne Europe, a najimpresivniji dio blaga koje uključuje više od 600 novčića te rijedak zlatni obruč za ruku, srebrna je posuda za koju muzej vjeruje da je iz samostana s područja današnje Francuske.