Istraživanja pokazuju da glazba opušta djecu još dok su u majčinoj utrobi, te da je bebe potom prepoznaju nakon rođenja.
Isto tako, nježne majčine uspavanke i pjevušenje ukućana pridonose razvoju djetetova govora, ali ga i uče društvenoj komunikaciji.

Cilj glazbene umjetnosti i jest radost zajedničkog pjevanja, igre, plesa, slušanja glazbe te poticanje stvaralačkih sposobnosti. Glazbom se obogaćuje dječji emocionalni svijet, koji je u današnje vrijeme često zapostavljen zbog neminovnog razvoja tehnologije. Aktivnim uključivanjem u glazbu, kod djeteta razvijamo smisao za lijepo, a to je jedan od najboljih puteva za poticanje dječjih osjetila koja svakodnevno primaju nove sadržaje.

Kod upoznavanja djeteta s glazbom treba voditi računa o razlikama u potrebama, mogućnostima i osobinama djece iste dobi, a pogotovo različite dobi. Da bi dijete zavoljelo glazbu, temelj upoznavanja s glazbom treba biti igra.

Razvoj djetetovog zanimanja za glazbu potiče se:

1. glazbom

2. govorom i pokretima

3. glazbom i pokretima

Glazba

Glazba treba stvarati radosno raspoloženje, a u glazbene aktivnosti (pjevanje i slušanje glazbe) dijete se može uključiti i putem glazbenih radionica za najmlađe. Tu se prepoznaje i njeguje djetetov glazbeni sluh te glasovne mogućnosti, razvija se pamćenje i pozitivan odnos prema okolini.

Razvoj glazbenog sluha
Budući da je glazbeni sluh osnova svih glazbenih aktivnosti, nužno ga je razvijati kroz različite igre za razvoj sluha:

Igra tišine

Igra se sastoji u tome da se djeca potpuno umire i u tišini osluškuju zvukove na koje inače ne obraćaju pažnju. U zatvorenoj prostoriji u potpunoj tišini djeca osluškuju zvukove različitih instrumenata koji dopiru iz susjednih prostorija, govor roditelja koji čekaju ispred prostorije, korake u hodniku, škripu i buku drugih izvora zvukova (na primjer automobili), cvrkut ptica s drveta koje raste ispred prozora...

Kad prekinemo tišinu, razgovaramo s djecom kakve smo zvukove čuli, učimo razlikovati ugodne od neugodnih zvukova, upućujemo djecu da sve što su čuli prikažu i bojama.

- djecu treba uputiti da u prirodi slušaju šum lišća, žubor potoka, pjev ptica...

- oponašanjem zvukova iz prirode, djeca postepeno razvijaju opseg glasa

Igra jeke

Voditelj glasno pjeva dva ili više tonova u jednom vokalu, a djeca isti motiv pjevaju tiho ili glasno.

Govor i pokret

Recitiranjem stihova dječjih pjesama i najjednostavnijih brojalica, djeca razvijaju smisao za ritam. Kod svakog djeteta postoji urođeni ritam koji se oblikuje kroz glazbenu umjetnost.

Razvoj ritma govorom: brojalice, recitiranje dječjih pjesmica, oponašanje zvukova iz prirode i okoline u kojoj djeca žive (glasanje životinja, šum kiše, kucanje sata, kucanje srca).

Ritam izvodimo: pljeskanjem, toptanjem, klackanjem, pucketanjem prstiju kao i udaraljkama koje su djeca načinila sama ili uz pomoć roditelja (drveni štapići, metalni trokutići, razne kutije punjene žitaricama ili sitnim šljunkom), orahove ljuske, razni kamenčići itd.

Glazba i pokret

Glazbene igre (igre s pjevanjem ili igre uz instrumentalnu pratnju) razvijaju kod djece sposobnost snalaženja u prostoru, vještinu realiziranja jednostavnih ritmova pokretima ili izražavanje pokreta preko raznih elemenata skladbe.
Na primjer, izvođenjem najjednostavnije pjesmice "Pada, pada kišica" - oponašamo kišu pokretima prstiju. Pojedine pjesmice nadopunjujemo koreografijom, kako bi čitavo tijelo sudjelovalo u njenoj izvedbi.


Upoznavanje dječjih pjesmica

Od najranije dobi, djeca se najčešće glazbeno izražavaju kroz pjevanje pjesmica. Prije učenja svake pjesmice, djecu možemo upoznati sa sadržajem pjesmice kroz priču, crtež, malu lutkarsku predstavu ili djeca mogu nacrtati svoj doživljaj pjesmice.
Tek tada je pravo veselje pjesmicu pjevati, a djeca će je vrlo brzo i lako naučiti.

Kod svake pjesmice, djeci je potrebno objasniti svaku nepoznatu ili manje poznatu riječ te objasniti sadržaj ili poruku pjesmice.

Osim što kroz tekstove pjesama djeca proširuju znanja o prirodi i okolini te obogaćuju rječnik novim riječima i pojmovima, djeca mogu upoznavati i osnovne elemente glazbene teorije (crtovlje, ključevi, note, dinamičke oznake).

Pjesme čiji je sadržaj usko vezan s prirodom (godišnja doba), treba učiti onda kad sadržaj pjesme odgovara tom godišnjem dobu.

Primjeri:

Jesen - M. Matanović

Jesen je stigla u svome sjaju,
bojama zlatnim šara,
na svakom listu ostavlja trag,
sa vjetrom ples otvara...

Upoznavanje sadržaja: Djeca donose jesensko lišće. Razgledavamo lišće, pričamo o bojama, oblicima. Nacrtamo drvo u jesen. Djeca mašu lišćem, stavljaju lišće na stol, pušu u hrpu lišća te stvaraju vjetar. Razgovaramo o vjetru, kako nastaje, oponašamo huk vjetra...

Nakon ovakvog upoznavanja sadržaja, djeca vrlo brzo nauče riječi pjesme, uz melodiju koja je lako pamtljiva i pjevna.

Molba gljive muhare - M. Matanović

Svatko me poznaje sa sličica, iz knjiga,
a što nisam jestiva nije moja briga.

Zato molim ne dirajte haljinicu moju,
najnoviji model po jesenskom kroju.


Upoznavanje sadržaja: Uzmemo igračku gljive muhare ili košaru s više gljiva raznih oblika i boja.

Pričamo priču o šumi u kojoj su rasle ove gljive. Svaku pojedinu gljivu možemo "oživjeti" na način da svaka "ispriča" svoju priču - naglašavamo koja je gljiva jestiva, a koja nije. Pričamo djeci kako je muhara žalosna jer baš nju mnogi ljudi uništavaju, a ona je jedan od najljepših ukrasa naših šuma. Muhara je djeci ovom pjesmicom poslala molbu neka je ne uništavaju jer je i ona dio prirode koja nas okružuje.

Na primjeru odjeće djeteta možemo pokazati krojeve i modele, a to je i prilika da djeca glume male manekene. Još jednom naglasimo otrovnost muhare! Muhara je otrovna! Djeca mogu nacrtati svoj doživljaj priče o muhari.

Nakon cijele ovakve pripreme pjesmice (sadržaja), pjesmicu otpjevamo jednom ili više puta.

Notni stan - M. Matanović

Note po ploči slobodno šeću,
dok ih ne zaključamo u notnu vreću.

Pet crta, četiri praznine to je notni stan,
Pet crta, četiri praznine i nitko ne može van.

Upoznavanje sadržaja: Razgovaramo s djecom o tome gdje tko stanuje (ljudi, životinje, ribe, zvijezde, ptice...). Nacrtamo dva električna stupa povezana s pet žica. Na žicama nacrtamo ptice. Upozorimo djecu kako je opasno dirati žice i da samo ptice mogu sjediti na njima. Tada obrišemo električne stupove i ostavimo samo žice. Ptice ćemo pretvoriti u note, ali djecu nećemo učiti kako se zove koja nota, već ćemo ih samo upoznati s notnim znakovima kao notnim pismom. Zatim ćemo na početku crtovlja napisati notni ključ. Prstima ćemo pokazati pet crta i četiri praznine i pjesmica je lako usvojena.

Važno je da se upoznavanje sadržaja pjesme isprepliće s igrom. Time se potiče i razvija dječja mašta i taj emotivni doživljaj trajno ostaje.

Slušanje glazbe

Glazbeni ukus djece oblikuje se slušanjem glazbe različitih stilova. Djeca nažalost često slušaju glazbu namijenjenu odraslima, sumnjive glazbene kvalitete i neprimjerenu dječjem uzrastu. Važno je odabrati "pravu" glazbu, koja pobuđuje pozitivne emocije, razvija maštu i na taj način formira glazbeni ukus djeteta. Djeci trebaju biti dostupne umjetnički vrijedne skladbe.

Primjer:

Dječja suita "Cirkus" - J. Matanović

stavci:
Promenada (Najava točaka)
Plavi i bijeli slon
Na trapezu
Klaunovi

Priprema za slušanje: Djeca vole cirkus i razgovor o svemu što u cirkusu mogu vidjeti. Potom djeci ispričamo priču o pojedinim stavcima.

Prvi stavak nosi naslov "Promenada-Najava točaka". Pripremimo se tako da na papir stavimo pripremljene brojeve 2, 3 i 4, jer se on izvodi prije svakog stavka. Djeca se smjeste kao da su u gledalištu. Jedno dijete nosi papir, prođe nekoliko puta prostorijom i pokazuje broj na ploči. Nakon najave potičemo djecu da ispričaju što su ona vidjela u cirkusu navodeći ih na dijelove skladbe koju će slušati.

Svaki puta kad promijenimo broj, slijedi nova priča u koju polako uplićemo i priču o plavom slonu (mama slonica) i bijelom sloniću (sin-beba slonić). Oni su zatvoreni u cirkusu, bez slobode i rade sve ono što nije primjereno slonovima (hodanje na dvije noge, plesanje i sl.). Pričom se kod djece pobuđuje sažaljenje prema zatočenim životinjama, a time pozitivan odnos prema životinjama.

Slijedeći stavak nosi naslov "Trapez". Djecu trapez asocira na ljuljačku koju oni pokretima tijela ili ruku pokazuju.


Buru oduševljenja, radosti i smijeha djeca doživljavaju kada glume klaunove.

Zatim slušamo izvođenje skladbe. Djeca u cijeloj skladbi prepoznaju dio onoga o čemu su razgovarali ili glumili. Skladba je kratka te se može izvoditi više puta, ali ne istim redoslijedom stavaka. Djeca već nakon nekoliko početnih tonova prepoznju o kojem se stavku radi.

Važno mjesto u slušanju glazbe zauzimaju uspavanke. Isto tako, izvorna narodna glazba je važan dio naše kulturne baštine i stoga djeca trebaju slušati i takvu glazbu.

Možemo se poigrati i na način da djeca slušaju glazbu na način da pokušaju mirno sjediti zatvorenih očiju, bez pokreta i riječi. Zatim djeca pričaju što su "vidjela" zatvorenih očiju ili što im je palo na pamet za vrijeme slušanja glazbe. Tako se djeci omogućuje da uđu u svoj svijet mašte, a glazba ih u tome potiče i inspirira.

Upoznavanje glazbala

Upoznajte djecu s različitim instrumentima, putem slike i zvuka, odlaskom u trgovinu glazbalima, posjete glazbenoj školi...

Zadovoljstvo glazbom, djeca će pokazati na svojim malim nastupima pred roditeljima. Tada će radost glazbe zračiti iz malih izvođača i prenijeti se na roditelje i sve one koji ih budu gledali i slušali.