Iako se radi o hrani koja može sadržavati štetne sastojke, neke se namirnice još uvijek nalaze na jelovniku pojedinih dječjih vrtića...

Pravilna prehrana u dječjoj dobi značajno smanjuje rizike od kasnijeg nastanka bolesti poput kardiovaskularnih, dijabetesa, karcinoma, gojaznosti i osteoporoze.

Reforma prehrane u hrvatskim vrtićima dinamičan je proces koji bi se trebao odvijati u skladu s novim znanstvenim spoznajama i razvojem modernih prehrambenih proizvoda prilagođenih djeci.

Kako bi trebala izgledati prehrana u jaslicama i dječjim vrtićima

Nakon hranjenja majčinim mlijekom ili dojenačkim pripravkom, djetetu u dobi od 4 do 6 mjeseci, daje se prva kašasta ili kruta hrana. Nakon pojave zubića, može se davati hrana izraženije teksture.

Za dob od 6-12 mjeseci to su usitnjeno voće, povrće i meso. Nakon navršenog 9. mjeseca moguće je davati žumanjak, a bjelanjak se ne preporučuje za dojenačku dob. Punomasno kravlje mlijeko se uvodi nakon 1. godine. Sol i šećer nije potrebno dodavati kako bi se hrana učinila ukusnijom jer djeca imaju puno jači osjet okusa nego odrasli.

Za djecu u dobi od 1-3 godina preporučuju se 3 obroka i 3 međuobroka dnevno, a u dobi od 5 godina i kasnije, prehrana postaje slična onoj kakva se preporučuje odraslima.

Službene preporuke

Prošle je godine mnogo učinjeno po pitanju stvaranja novih službenih preporuka za prehranu u dječjim vrtićima. Nove smjernice uključuju preporuke o udjelu zasićenih masti, jednostavnih šećera te prehrambenih vlakana u prehrani dojenčadi (6-12 mjeseci) i djece (1-6 godina).

Osnovne prednosti novih prehrambenih standarda i jelovnika su:

- Prehrana se treba temeljiti na cjelovitim žitaricama, sezonskom voću i povrću.

- U jelovnike se uvode nove vrste mahunarki.

- U skupini mesa prednost se daje mesu peradi, kunićevine, teletine i janjetine.

- U skupini mlijeka i mliječnih proizvoda naglasak je na fermentiranim mliječnim proizvodima te je određen minimalni udio mliječne masti za pojedinu dob.

- Izvori masti trebaju biti bogati nezasićenim, a siromašni zasićenim masnim kiselinama.

- Prilikom pripreme jela trebalo bi koristiti svježe začinsko bilje.

- U smjernice su uključene i preporuke o adekvatnom unosu vode.

- Veća je transparentnost i uključenost roditelja.

• Preporučene vrste namirnica po obrocima u dječjem vrtiću, za djecu od 1-6 godina možete pogledatiovdje.

U programu Ministarstva zdravstva navode se preporuke za dnevni unos energije i nutrijenata u dječjim vrtićima, vrijeme serviranja, preporučeni broj obroka ovisno o duljini boravka i preporučena učestalost unosa različitih skupina namirnica. Dane su i tablice koje navode preporučene namirnice unutar jedne skupine. Preporuke za unos energije i nutrijenata vrijede za normalno uhranjenu i umjereno tjelesno aktivnu djecu.

Hrana čija je upotreba u dječjim vrtićima navedena kao nepoželjna je ona koja najčešće izaziva alergijske reakcije te hrana bogata "lošim" mastima i jednostavnim šećerima. Spomenuti su i light-mliječni proizvodi jer u prehrani djece restrikcija unosa masti i energije nije preporučljiva. Za dojenčad se ne preporučuje med zbog moguće kontaminacije sporama Clostridium botulinum koje ne predstavljaju opasnost za stariju djecu s razvijenim gastrointestinalnim sustavom. Istaknuta je i važnost stalne dostupnosti pitke vode.

Provedba programa

Donošenje i provedba preporuka za prehranu djece je dinamičan proces, budući da se i u domeni prehrambene industrije događaju promjene. Za provedbu programa u praksu nužna je suradnja zaposlenika u vrtićima, nutricionista i roditelja.

Paštete i hrenovke u dječjim vrtićima

Iako se radi o hrani koja je, unatoč tomu što utažuje glad, siromašna nutrijentima koji potiču rast i razvoj, odnosno može sadržavati nepoželjne sastojke i konzervanse, ove se namirnice još uvijek često nalaze na jelovniku pojedinih dječjih vrtića.

Ako dijete kod kuće jede industrijsku paštetu i hrenovke, to je stvar individualne odluke roditelja.

Dječji vrtić je pak nešto drugo. To je institucija koja treba pratiti opće smjernice vezane uz zdravlje djece i te informacije učiniti dostupnima.

Na sreću, postoje i brojni primjeri dječjih vrtića diljem Hrvatske, u kojima je svjesnost o važnosti pravilne prehrane mališana na zavidnoj razini. Takvi su dječji vrtići transparentni i u svim drugim segmentima svojeg djelovanja, jer im je osnovni cilj sreća i zdravlje djece te mirni i informirani roditelji.