Što je novac i zašto ga koristimo?

- Novac se koristi za plaćanje raznih roba i usluga. Novcem se raspoređuju i razmjenjuju proizvodi ljudskog rada.

- Također se koristi za mjerenje vrijednosti raznih predmeta.

Davno u prošlosti, ljudima nije bio potreban novac, jer je sve za život svatko sam proizvodio ili na neki drugi način nabavljao.
Potrebe ljudi bile su male, a višaka nije bilo.

Stočari su plaćali stokom (oni i danas stoku zovu "blagom"), lovci krznom, strelicama, zubima ulovljenih životinja... Ratari su plaćali žitom, čajem, duhanom, datuljama, kavom... Obrtnici su plaćali čavlima, sjekirama, platnom, suknom, ali već i glinenim ili bakrenim novcima. Ribari su plaćali sušenom ribom, solju, školjkama... Ponekad su i ljude (robove) razmjenjivali za drugu robu.

Takva razmjena robe za drugu robu naziva se trampa. Pri tome su se ljudi dogovarali koliko jedne robe vrijedi dati za drugu, pa je npr. za glineni lonac trebalo dati jedno janje, a za bakreni lonac - tri janjeta.

Međutim, ponekad vlasniku bakrenog lonca nisu trebali janjci, već žito. Tako se razvila trgovina, a roba kojom se može platiti bilo koja druga roba je postala robni novac.

Na takve se načine sve donedavno trgovalo u nekim nerazvijenim državama svijeta, a u nekim plemenima se tako trguje i danas. U nekim krajevima Afrike za plaćanje je služila jedna vrsta pužića (kauri), slonova kost itd.

Zanimljivo je da i djevojke oko Vrlike u Dalmaciji, na prslucima stare narodne nošnje imaju prišivene pužiće kaure. U staro su doba oni predstavljali bogatstvo, kao nizovi dukata na nošnjama seoskih djevojaka u Slavoniji i drugdje. Na otoku Japu u Južnome moru, sve do naših dana je kao sredstvo plaćanja služilo okruglo probušeno kamenje, vrijednost kojega se određivala prema veličini.

- Novac se koristi u obliku kovanica, novčanica, kreditnih kartica i vrijednosnih papira.

• Metalni novac

Način plaćanja robom (robnim novcem), nije bio spretan ljudima jer nisu bili sigurni da su za svoju robu uvijek dobili pravu protuvrijednost. Zato su zaključili da novcem može postati samo ona roba koja će predstavljati opću protuvrijednost za svaku drugu robu. Za tu su svrhu poslužili metali, kovine. Oni imaju mnoge prednosti: mogu se sjeći u komade jednake veličine, mogu se pretopiti u predmete praktične uporabe, manje se kvare od drugih proizvoda i zauzimaju manje mjesta.

Zato je razumljivo da se uporabom metala javlja i kovani novac (prije više tisuća godina), a s vremenom su se počeli koristiti plemeniti metali - zlato i srebro. Oni su u prirodi vrlo rijetki, a u njihovo dobivanje mora se uložiti mnogo rada, zato su i veoma skupi. Za male količine tih kovina moglo se dobiti puno razne robe.

• Papirni novac

Postoje tragovi da je papirni novac prvi put korišten u Kini prije više od 1000 godina. U srednjem vijeku, ljudi su počeli svoj metalni novac povjeravati bankama na čuvanje. Banke su im izdavale potvrde na osnovu kojih su mogli podići svoj novac kada bi im zatrebao. Postepeno su ljudi počeli plaćati robu tim potvrdama umjesto metalnim novcem. Papir je puno praktičniji i lakši od kovina ili roba, koje su nezgodne za pohranu i prijenos. Tako je nastao papirni novac.

- Kreditne kartice su prvi put korištene u Sjedinjenim Američkim Državama 1920.godine.

Različite novčane jedinice (valute)

- Postoji niz različitih valuta koje se koriste u zemljama diljem svijeta: dolar (američki, kanadski novac), funta (britanski novac), jen (japanski novac), rubalj (ruski novac), kuna (hrvatski novac)...

Dakle, mnoge zemlje imaju vlastite valute, ali neke koriste i zajedničku valutu. Primjer zajedničke valute je euro, koja se koristi u Europskoj uniji.

Numizmatika

U muzejima često se mogu vidjeti zbirke starog novca. To su numizmatičke zbirke (grčki: nomisma = novac). Numizmatika je znanost o nastanku i upotrebi staroga kovanog novca.

Skupljači (kolekcionari) često skupljaju kovani novac, stare novčanice, a katkad i medalje i ordene (odlikovanja). Uređuju svoje zbirke novim, rijetkim i vrlo skupim primjercima starog novca.