Godišnja doba su periodi u kojima vlada ista klima i promjene, a razlikujemo 3 klime: umjerenu, tropsku i istovjetnu.

Umjerena klima, koja vlada i u Hrvatskoj, ima 4 godišnja doba: proljeće, ljeto, jesen i zimu.

U proljeće je klima sve toplija, a dani sve duži. Ljeti vlada vruća klima, s rijetkim kišama i sparnim vrućinama. U jesen vlada hladnija klima, s čestom kišom, a dani su sve kraći. Zimi vlada hladna klima s čestim snijegom.

Kako se mijenjaju godišnja doba?

Zemlja se okreće oko Sunca, a istodobno i oko svoje osi. Da Zemljina os (zamišljena crta što prolazi kroz Sjeverni i Južni pol) stoji pod pravim kutem prema Zemljinoj putanji oko Sunca, mi ne bismo imali različita godišnja doba, i svi bi dani u godini bili jednake duljine.

Ali, Zemljina os je malo ukošena, i to zbog toga što na Zemlju djeluju različite sile. Jedna je privlačna sila Sunca, druga privlačna snaga Mjeseca, a treća obrtanje same Zemlje.

Zbog djelovanja tih sila, Zemlja se okreće oko Sunca u nagnutu položaju. Zemlja je cijele godine u tom položaju, tako da Zemljina os uvijek leži u istom pravcu - u pravcu zvijezde Sjevernjače.

To znači da je Sjeverni pol jedan dio godine okrenut prema Suncu, a drugi dio godine suprotno od Sunca. Zbog ovog nagiba, Sunčeve zrake izravno padaju na Zemlju, ponekad sjeverno od polutnika (ekvatora), ponekad na sam polutnik, a ponekad južno od polutnika. O tome kako Sunčeve zrake padaju na Zemlju ovise različita godišnja doba u raznim dijelovima svijeta.

Kad je sjeverna polutka okrenuta prema Suncu, u zemljama sjeverno od polutnika je ljeto, a u zemljama južno od polutnika zima. Kad Sunčeve zrake uspravno padaju na južnu polutku, onda je tamo ljeto, a na sjevernoj polutki zima. U svakom trenutku godine, na polutkama se odvijaju suprotna godišnja doba.