BOŽIĆNI OBIČAJI U SVIJETU

U svijetu se Božić slavi na različite načine:

Amerikanci ne kite samo jelku i unutrašnjost kuće, već kite cijelo dvorište i ulicu, natječući se čije će dvorište biti bolje i raskošnije uređeno. Poklone kroz dimnjak spušta Djed Božićnjak.

Britanci za Božić tradicionalno uživaju u purici i božićnom pudingu te torticama od prhkoga tijesta punjenima suhim voćem, a od njih potječe običaj da se poljube oni koji se zateknu zajedno ispod grančice imele.

U Francuskoj se za Božić sprema čokoladna biskvit-rolada u obliku debla te se smješta pod bor, a djeca na Badnjak lašte svoje cipelice i ostavljaju ih pokraj kamina. Ujutro ih tu dočekaju pokloni.

U Italiji, na Badnjak, nakon zalaska sunca, pucanj iz topa na Castel S. Angelo u Rimu označava početak blagdana. U 21 sat u crkvama započinje sveta misa. Nakon mise pristupa se blagdanskoj večeri u krugu obitelji. Zanimljivo je da se ponegdje u Italiji pokloni dijele na Sveta tri kralja.

U Švedskoj slavlje započinje 24. prosinca ujutro, kada se tradicionalno doručkuje kaša od riže s cimetom. Božićni ručak je i kod njih obilan, a nakon njega slijedi posjet Djeda Božićnjaka i dijeljenje poklona. Kad se pokloni podijele, svi prisutni se uhvate za ruke i pjevajući igraju kolo oko bora!

U Japanu se slavi Božić po uzoru na zapadne zemlje, premda nisu kršćanska zemlja. Važniji blagdan od Božića jest Nova godina, a razlog za božićno slavlje jest službeni nacionalni praznik zbog rođendana cara Akihita, 23. prosinca.

Na Tajvanu je Božić bio neslužbeno slavljen jer je slučajno toga dana, 25. prosinca 1947., potpisan ustav Republike Kine, koji se svake godine slavio kao nacionalni praznik. Od 2001. je ukinut taj praznik, ali se Božić ipak ponegdje neslužbeno slavi.

U Meksiku ljudi idu od vrata do vrata čestitajući (poput onih koji su posjetili malog Isusa), a katkad se čestitare pozove unutar domova gdje sudjeluju u razbijanju jedne vrste šarene piñate ispunjene slatkišima.

U Venecueli se na Sveta tri kralja djeca bude i vide da nedostaje slama koju su ostavili pored kreveta noć prije, a na njezinu su mjestu darovi. Djeca vjeruju da su te darove ostavili mudraci i njihove deve. Ako imaju crnu mrlju na obrazu, to znači da ih je etiopski kralj Baltazar, jedan od mudraca, poljubio dok su spavali.

U Australiji i zemljama istog podneblja Božić se slavi usred ljeta zbog vremenske razlike između polutki. Djeda Božićnjaka se često može vidjeti sa sunčanim naočalama i krznom obrubljenim kratkim hlačicama. Obzirom da temperature nerijetko dosežu i 40°C, uglavnom se servira lagana, osvježavajuća hrana poput morskih specijaliteta. Popularan je doček Božića na Bondiju, jednoj od najljepših australskih plaža.

U Finskoj se Djed Božićnjak naziva Joulupukki što prevedeno s finskog znači "božićna koza". Ime mu vjerojatno dolazi od stare tradicije kad su se ljudi odijevali u kozju kožu te kružili kućama jedući ostatke od božićnih jela.

U Etiopiji se Božić slavi 7. siječnja. Etiopska pravoslavna crkva Tewahedo koristi julijanski kalendar, pa njihov Božić ili "Ganna" pada trinaest dana kasnije. Nema purice, već se poslužuje beskvasni kruh ili injera - velika palačinka koju rade u specijalnim tavama poklopljenim teškim poklopcem, s gulašom od različitog mesa. Dvanaest dana nakon Ganne, Etiopljani slave Kristovo rođenje trodnevnim festivalom pod nazivom Timkat.

U Rusiji se Božić isto slavi 7. siječnja, dakle po julijanskom kalendaru. Najavljuje ga jutarnja zvijezda. Ruski Djed Božićnjak svoje dužnosti dijeli sa Sneguroškom (Snježna žena), za koju neki tvrde da mu je unuka. Djeda Božićnjaka zovu – Tatica Mraz. Ne prate ga sobovi, već jedna djevojčica (Pahuljica) i dječak (Nova godina). Toga dana djeca jedu crni kruh koji se nalazi u obješenim čarapama, recitiraju stihove i pjevaju božićne pjesme.

U Izraelu se Božić ne slavi, ali u samom Betlehemu je drugačije zbog lokalnih kršćana, turista i hodočasnika. Budući da je riječ o mjestu od posebnog religioznog značaja za kršćanstvo, ondje se pojavljuju predstavnici svih crkava – katoličke, protestantske, ortodoksne, koptske ... Tako su običaji različiti i brojni. U središtu proslava i procesija je mjesto Kristova rođenja, a božićni ukrasi su omiljeni kao i u mnogim zapadnim zemljama. Nalaze se posvuda u gradu jer se Božić slavi na različite načine, u različito vrijeme i s različitom hranom. Period slavlja traje sve do 18. siječnja, kada ga slave Armenci.