VIKINZI
Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške, Danske i Finske. Često se upotrebljava i naziv Normani ("ljudi sa Sjevera"), no on je ipak više korišten za one Vikinge koji su zaposjeli današnju Normandiju, kao što je naziv Varjazi često korišten za srednjovjekovne skandinavske doseljenike u današnjoj Rusiji, Ukrajini i nekadašnjem Bizantu.
Često je mišljenje da bi se naziv Viking trebao koristiti samo za one stanovnike Skandinavije koji su u srednjem vijeku odlazili u pljačkaške pohode. Ali, nisu svi koji su plovili pljačkali, neki su trgovali ili naseljavali nenastanjena područja.
Ne postoje pouzdani pisani izvori o Vikinzima. Ono što je pisano, pisali su uglavnom stranci, svećenici, redovnici i kroničari iz mjesta koje su Vikinzi napadali. Najčešće su to bila pisma upućena biskupima ili vladarima u kojima se tražila zaštita ili pomoć.
Jedini pisani spomenici koje su izradili sami Vikinzi su runski zapisi. Vikinzi su ih pisali na drvetu, metalu, a danas ih je ponajviše sačuvanih (nekoliko tisuća) na kamenim stijenama. Osim što su često teško čitljivi, runski su zapisi i vrlo kratki, pa se i preko njih može malo doznati.
Materijalni izvori uglavnom potječu iz ostataka potopljenog brodovlja u pogrebnim svečanostima, što je iznimno rijetko jer su Vikinzi spaljivali mrtve. Kuće, odjeća, oruđe su uglavnom uništeni vremenom.
Vikinzi su izrađivali dva tipa brodova: dugačke i uske, za rat i kraće, široke i stabilnije za trgovinu i transport. Razvili su brod bez palube, s kobilicom i ojačanim koritom koji se naziva drakar.
Tipična za vikinške ratne brodove bila je glava zmaja ili nekog vodenog čudovišta, koja je stajala naprijed na vrhu i svojim otvorenim čeljustima i razrogačenim očima plašila neprijatelje. U to doba cijela Europa je bila u strahu od vikinškog napada i izgovarali su molitvu: "Od normanskog bijesa, čuvaj nas mili Bože".
Najvažnije vikinško oružje bio je mač, a koristili su i luk i strijele, sjekire i koplja.
Zablude o vikinzima
- Pljačkanje - Često se vrlo pogrešno smatra da su Vikinzi isključivo pljačkali, no vrlo je pouzdano da su upravo oni razvili najrazgranatiju trgovačku mrežu srednjega vijeka, spajajući Istok sa Zapadom, Sjever sa Jugom.
- Kacige s rogovima - Vikinzi nikada nisu nosili kacige ukrašene rogovima! Iako su one danas gotovo zaštitni znak Vikinga, upućeni kažu da bi se svaki arheolog koji proučava vikinške ostatke duboko uvrijedio kada bi iskopao takvu kacigu. Zabluda ipak ima korijene u jednoj pronađenoj rogatoj kacigi, no ona datira daleko prije vikinškog doba, a vjeruje se da je služila u obredne svrhe, dakle, nosili su je povlašteni i nije bila namijenjena masovnom korištenju.
- Higijena - Ne samo da nisu bili neuredni, već su u kontekstu srednjega vijeka bili neuobičajeno uredni. Kosu su češljali svakoga dana, a svatko je imao svoj vlastiti češalj, kupanje je bilo svake subote, o čemu svjedoči i ime toga dana (švedski lördag, norveški lørdag), a pritom su koristili i sapun. Često su mijenjali odjeću. Koristili su se saunom. Postoje zapisi o tome da su engleski muškarci uvelike zavidjeli Vikinzima jer su ih Engleskinje, čini se upravo zbog urednosti, više voljele.
