GUSARI
Francuski gusar- naslikao Ferdinando Tacconi
Gusarenjem su se koristile mnoge države i kraljevine kroz stoljeća. Gusari su mogli biti civilni vlasnici naoružanih brodova ili pirati. Za svoje napade su dobivali takozvana Kraljevska ili Gusarska pisma (eng. Letter of Marque), koja su im dozvoljavala napade na trgovačke i ratne brodove one zemlje koja je trenutno u ratu sa zemljom koja im je izdala Gusarsko pismo. Pismo je onima koji su ga posjedovali jamčilo da u slučaju zarobljavanja neće biti obješeni kao pirati, nego da će se prema njima odnositi kao prema ratnim zarobljenicima koji će biti pušteni uz otkup ili razmjenu.
Pismom bi se oni koji su ga dobili također obvezali da će dio plijena koji steknu bez naknade predati zemlji koja im pruža zaštitu. Tijekom mnogih ratova europskih zemalja koje su imale kolonije na Karibima, mnogi pirati su iskorištavali priliku da uzmu Pismo, postanu gusari, te se tako spase sudbine vješanja i zakonito steknu plijen.
Tijekom borbi, gusari su na svojim brodovima isticali zastave zemalja koje im pružaju zaštitu, a od 1694., po naredbi Britanskog Admiraliteta, engleski gusari su uz nju isticali i potpuno crvenu zastavu. Završetkom ratova gusari bi ostajali bez posla pa su često prelazili u pirate i napadali sve brodove, pa i one svojih bivših zaštitnika. Tijekom mirnih vremena gusari su ponekad bili slani u lov na pirate. U govornom engleskom, riječ privateer ne označava samo gusara kao osobu, nego može označavati i gusarski brod.
Zastava koju je Henry Morgan,
kao gusar pod zaštitom Engleske, isticao na svom brodu |
Engleski su gusari isticali i crvene zastave |
Pojedina hrvatska plemena bavila su se gusarstvom u srednjem vijeku, i pojedina područja su bila poznata po gusarstvu: područje Neretve (Neretvanski gusari), Omiš (Omiški gusari), Senj (Senjski uskoci). Hrvatski vladari i velikaši koristili su se gusarstvom kao dodatnim izvorom prihoda napadajući venecijanske i kasnije turske trgovačke brodove.
Ulcinj je bio grad Turskih gusara. Oni su imali baze diljem sjeverne Afrike. Najveća baza im je bio Alžir, a najveći od svih turskih gusara bio je Hayreddin Barbarossa (1478.-1546.).
1. Gusari su jednom prilikom zarobili Gaj Julije Cezara i držali ga kao taoca 38 dana.
2. Prije pogubljenja 1730. godine, gusar Oliver Levasseur je poručio okupljenoj gomili: "Pronađi moje blago, onaj ko ga može razumjeti!" Ljudi još uvijek traže to blago.
3. U 18. stoljeću, SAD je izdvajala oko 20% državnog budgeta kako bi platiti gusarima da ne napadaju njihove brodove.
4. U 16. stoljeću, Kina je pozvala 120 monaha da napuste svoj mirni život i obračunaju se s gusarima. Ovi monasi su ujedno bili vrhunski Kung Fu borci, koji su iste godine "sredili" sve gusare.
5. William Dampier (1651-1715) je bio gusar koji je u svoj dnevnik zapisivao sve geografske i prirodne detalje. Njegovi zapisi su stoljeće kasnije poslužili kao temelj za legendarno putovanje Charles Darwina.
6. Gusari su rijetko otimali “blago” (zlato, dragulje..). Većina plijena je bila hrana, voda, alkohol, oružje, odjeća i ljudi.
7. Samo su dva gusara poznata po drvenim nogama, François Le Clerc, poznat kao Jambe de Bois i Cornelis Corneliszoon Jol.
8. Većina gusarskih posada se morala pridržavati pravila pa tako nisu smjeli lagati, krasti i međusobno se boriti na brodu.
9. Karibi su bili idealno mjesto za gusare: tu je bilo malo ili nimalo zakona, bilo je dosta nenaseljenih otoka za skrovišta, a tuda su prolazili mnogi trgovački brodovi.
10. Iako rijetko, i žene su bile gusari. Najpoznatije su Anne Bonny i Mary Read, koje su plovile s "Calico Jack" Rackhamom, 1719. godine. Bonny i Read su se oblačile kao muškarci, a navodno su se borile jednako dobro ili bolje od muškaraca.
11. Nisu svi gusari bili okorjeli, neobrazovani i siromašni. Neki od njih su došli i iz viših društvenih slojeva i bogatih obitelji. Jedan od najpoznatijih primjera bio je Major Stede Bonnet, koji je bio bogati vlasnik plantaže na Barbadosu prije nego što je opremio brod i postao gusar 1717. godine. Legenda kaže da je to učinio kako bi pobjegao od svoje supruge koja mu je stalno nešto prigovarala.
Doznaj više: