Vrijeme koje je potrebno Zemlji da u potpunosti obiđe Sunce, traje oko 365.25 dana. Budući da u kalendaru ne možemo imati četvrtinu dana već samo cijele dane, dogovoreno je da se svake četvrte godine doda po jedan dan nastao nakupljanjem četvrtina dana koje se ne mogu brojati.

Dakle, ako svaka godina traje 365.25 dana, a kalendar može zabilježiti 365 dana, nakon četiri godine nakupit će se četiri četvrtine dana (0.25 + 0.25 + 0.25 + 0.25) koje se nisu brojale i dobit će se jedan cijeli dan kojeg možemo unijeti u kalendar.

Kad u kalendar ne bismo unosili taj jedan dan svake četiri godine, datumi bi se odmicali unatrag pa bi primjerice, Nova godina počinjala svake četiri godine dan ranije. Mi to kalendarski ne bismo uočili, ali bismo uočili u odnosu na godišnje doba - nakon 400 godina, Nova godina bi počela na jesensku ravnodnevnicu, odnosno na prvi dan jeseni na sjevernoj odnosno prvi dan proljeća na južnoj polutci.

Prvi koji su usklađivali kalendarsku i sunčevu godinu, te dodavali jedan dan svake četiri godine bili su Egipćani. Od njih su to preuzeli Rimljani koji su odlučili da taj dan bude 29. veljače.
Taj standard se usvojio 1582. godine. Prijestupna godina je svaka ona koja je djeljiva s četiri, osim na prijelazima u nova stoljeća, kada su prijestupne sve one godine koje su djeljive s 400.

Zanimljivosti:

- Neki ljudi rođeni 29. veljače, svoj rođendan slave svake četvrte godine, a drugi ga proslavljaju 28. veljače ili pak 1. ožujka. Ovi prvi u šali mogu reći da imaju četiri puta manje godina nego što stvarno imaju.

- Različite zemlje svijeta različito su riješile ovaj problem. U Velikoj Britaniji i Hong Kongu primjerice, osoba rođena 29. veljače punoljetnost službeno stječe 1. ožujka u godini u kojoj navrši 18 godina. Budući da broj 18 nije djeljiv s četiri, "prijestupna djeca" punoljetnost nikada ne stječu u prijestupnoj godini. Za novozelandske i tajvanske državljane vrijedi pravilo da im je na obične godine rođendan službeno 28. veljače. U Hrvatskoj vrijedi sljedeće - osoba koja je rođena 29. veljače stječe punoljetnost i pravo glasa 1. ožujka u godini u kojoj je navršila osamnaest godina života.

- Kada bi se prihvatio prijedlog znanstvenika sa Sveučilišta u Marylandu, odnosno kada bi se napravila reforma kalendara koji je u uporabi 430 godina, osobe rođene 29. veljače rođendan bi mogle slaviti svake godine. Prema tom novom kalendaru nazvanom Hanke-Henry, prijestupne godine ne bi više postojale, a rođendan ili Božić bili bi uvijek na isti dan u tjednu. Taj kalendar, koji je moguće pronaći i na internetu, ima 364 dana, a napravljen je tako da nakon dva mjeseca po 30 dana slijedi jedan od 31 dan. Na taj način svibnju i srpnju bi se oduzeo jedan dan, a veljača bi imala 30 dana. Svake šeste godine, krajem prosinca, imali bismo prijestupni - tjedan.

- U Guinnessovoj knjizi rekorda zabilježena je obitelj Keogh iz Irske, u kojoj su osobe iz tri generacije za redom rođene 29. veljače. U knjizi rekorda našla se i norveška obitelj Henriksen u kojoj je troje djece rođeno na prijestupni datum.