Jeste li znali ove činjenice o finim, zdravim trešnjicama?

• Trešnju su poznavali ljudi još u brončano doba.

• Pradomovina trešnje je Turska. Prije tri tisuće godina, na Dalekom istoku su ih uzgajali neposredno uz domove.

• Za uzgoj trešnje su zaslužni i Grci te Egipćani, a u Rim je donešena oko 74. god. pr. Kr.

• Rimski vojskovođa i proslavljeni sladokusac Lucije Lukul donio je prvu trešnju u Rim, a potom su je rimske legije proširile po Starom Kontinentu.

• Monasi su se trudili trešnju, kao drvo koje voli topla područja, priviknuti na hladnija područja, pa je oko 800 god. kasnije, već u propisima Karla Velikoga bio preporučen uzgoj nekoliko sorti trešanja.

• Naziv trešnja, dolazi od grčke riječi keros (osnova za latinsku riječ cerasea), što znači rog. Pretpostavlja se da se to odnosi na tvrdoću trešnjina drveta.

• Po latinskoj riječi nastali su nazivi istog značenja u romanskim, germanskim (njem. Kirsche) i slavenskim (hrv. trešnja) jezicima.

• Trešnja je inače samoniklo drvo. Iz samoniklog oblika razvili su se mnogobrojni uzgojni oblici trešnje. Divlje trešnje su danas raširene u svim listopadnim šumama srednje Europe.

• Stablo trešnje može narasti do 20 m.

• Trešnja je među voćem na trećem mjestu po brojnim blagotvornim učincima po zdravlje.

• Trešnje ublažavaju bolove. Antocijanini koji se nalaze u trešnjama blokiraju upalne enzime i smanjuju bolove.

• Kisele trešnje brzo djeluju protiv lošeg raspoloženja.

• Peteljke trešnje su se u narodnoj medicini koristile za ljekovite čajeve.

• Smola od trešnjina stabla i koštice trešnje su također ljekoviti.

• Crvenkasto trešnjino drvo je zbog svoje kvalitete cijenjeno i omiljeno u izradi namještaja.

• Trešnje ne treba jesti prije objeda jer njihova lužnata reakcija otežava probavu.

• Hrvatski narodni nazivi za trešnju: crešnja, češnja, črešnja, črišnja, divjaka, divlja trešnja, drobnica, kriješ, kriša, ptičarica, sitnica, tičarca, trišnja.

• Jedna od najpoznatijih sorti trešanja u Hrvatskoj je lovranska trešnja, a kraljica među lovranskim trešnjama je brtošinka, nazvana po pomorcu Brtošiću, koji ju je, navodno, prije stotinu godina donio iz Južne Amerike.

Anegdota:

O popularnosti trešnje govori podatak da ju je kao alibi upotrijebio i Napoleon Bonaparte. Naime, car je u izgnanstvu na Elbi zatečen u zagralju s jednom otočankom, a kao izgovor za tada skandaloznu činjenicu da su bili sami, rekao je da su – brali trešnje. U tome ne bi bilo ništa čudno da te davne 1814. godine, na Elbi nije bilo nijednog jedinog stabla trešnje.