Mjesec je za čovjeka dugo predstavljao zagonetku. O Mjesecu su se stvarale fantastične priče, pjesme i legende. Ali, stupanjem čovjeka na Mjesec, ovaj prirodni Zemljin satelit i nama najbliže nebesko tijelo, je prestao biti tako tajanstven.

Pretpostavlja se da je Mjesec nastao u samom Zemljinom početku, prije nekih 4,5 milijarda godina, kao posljedica sudara golemog nebeskog tijela (kometa) sa Zemljom. Od tog udara, smrvio se jedan dio Zemljine kore i plašta. Te su krhotine stvorile prsten oko Zemlje, a potom su se spojile i tako je nastao Mjesec.

Na Mjesecu nema zraka, zvuka, a niti, koliko znamo, života.
Danju je na njemu vruće (više od 100°C), a noću jako hladno (150°C ispod nule). Površina mu je prekrivena kamenjem i prašinom, posvuda izbrazdana kraterima - okruglim udubinama ili zavalama. Ti su krateri stvoreni udarima međuplanetarnih gromada kamenja tokom povijesti Sunčevog sustava. Po rubovima ravnica protežu se veliki planinski vijenci, kojima su dati nazivi po planinama na Zemlji (Alpe, Apenini, Pireneji, itd.).

Mjesec je golemo nebesko tijelo, ali je malen u usporedbi sa Zemljom. Zato je i njegova sila privlačenja (gravitacija), mnogo manja nego Zemljina. Kad se astronauti nalaze na Mjesecu, njihova je težina šest puta manja od one koju imaju na Zemlji, pa oni na Mjesecu mogu puno više skočiti u vis.

Mjesec se okreće oko Zemlje, a istodobno se vrti oko svoje osi. Dakle, isto onako kako Zemlja kruži oko Sunca. Mjesecu treba otprilike isto toliko vremena da se okrene oko svoje osi, koliko i da obiđe Zemlju (oko 30 dana). Zato nam uvijek pokazuje približno istu stranu svoje površine.

Mjesec je jedino nebesko tijelo Sunčevog sustava na koje je kročila ljudska noga. Prvi ljudi koji su stupili na Mjesec, bili su Neil Armstrong i Edwin Aldrin. Taj veličanstveni događaj zbio se 20. srpnja 1969. godine.


Od tada su ljudi šest puta bili na Mjesecu, odakle su donijeli nekoliko stotina kilograma uzoraka koji se analiziraju u laboratorijima.

Zanimljivost više:

Povelje o svemiru (Outer Space Treaty) zabranjuju državama pravo na posjedovanje nebeskih tijela kao što je Mjesec. To vrijedi samo za države koje su potpisnice povelja i za državljane tih zemalja (Hrvatska nije potpisnica, niti je pristupila poveljama).

Usprkos tome, Amerikanac Dennis M. Hope je 1980. godine prijavio svoja vlasnička prava na Mjesec, ali i cijeli Sunčev sustav, u gruntovnici San Francisca. Kako se nitko nije usprotivio tom njegovom potezu u vremenu od osam godina, koliko je vrijeme žalbe, Hope je osnovao Lunar Embassy legal, pravni ured, koji ima pravo prodaje parcela na Mjesecu. Iako UN i Međunarodna astronomska zajednica taj potez smatraju prijevarom, otkako je Hope počeo prodavati nekretnine na Mjesecu, parcele je otkupilo više od pet milijuna ljudi iz 176 država, a do danas je prodano oko 300 milijuna jutara Mjeseca.
Zemljište na Mjesecu su kupile i brojne poznate osobe; milijunaš Roman Abramovič, glumci John Travolta, Tom Hanks i Tom Cruise te bivši američki predsjednik Jim Carter. Od naših poznatih lica, novi vlasnik prekrasne parcele na Mjesecu je naš proslavljeni skijaš Ivica Kostelić. Atraktivnu lokaciju, nedaleko od kratera Plato, darovao mu je glavni sponzor Skijaškog saveza.


Cijene su vrlo povoljne. Tako se jedno jutro zemljišta (5775 četvornih metara) prodaje za 20 dolara, a de luxe paketi stoje 59,99 dolara. Osim ugraviranog ugovora o vlasništvu nad zemljištem, dobit ćete kartu s točnom lokacijom, posebne naočale, Lunarni Ustav i zakon o pravima, a nekretnina će biti upisana na vaše ime i prije polijetanja na Mjesec.

Ako, pak, želite kupiti jedno jutro zemljišta na Mjesecu i jedno jutro zemljišta na Marsu, to će vas stajati samo 160 dolara.

Osim privatnih parcela, prodaju se i zemljišta za cijele kvartove, gradove, države, pa čak i kontinenti. Jedan kvart od 57 hektara stoji 2150 dolara, zemljište za grad se može kupiti za 48.000 dolara, a ako netko želi sagraditi državu, za zemljište će izdvojiti 7,3 milijuna dolara.