Što su to komete, koji je njihov sastav, zašto imaju "repove"...

Komete su relativno mala tijela Sunčevog sustava, koje kruže oko Sunca. Dolaze iz najudaljenijih i najhladnijih područja Sunčevog sustava, a tamo su odbačene gravitacijom divovskih planeta kada je Sunčev sustav tek nastajao. Komete se sastoje od leda, prašine i malih stjenovitih dijelova.

Naziv kometa potječe od grčke riječi, a znači "kosa na glavi". Za naziv je zaslužan filozof Aristotel koji je promatrao komete kao "zvijezde s kosom", jer ga je na to podsjećao "rep" komete. U narodu je za ove komete uvriježen naziv "zvijezda Repatica".

Komete mogu biti kratkoperiodične i dugoperiodične. Kratkoperiodičnima je potrebno manje od 200 godina za krug oko Sunca, a dugoperiodičnima je potrebno više od 200 godina jer dolaze iz dalekih prostranstava Svemira.

Halleyeva kometa

Halleyeva kometa je najpoznatija kometa. Ona je kratkoperiodična i treba joj manje od 200 godina za orbitu oko Sunca.

Halleyeva kometa je nazvana po engleskom astronomu Edmondu Halleyu, koji je prvi izračunao njen period kruženja. Ujedno je to bila prva kometa sa izračunatim periodom kruženja.

Ljudi su pratili Halleyevu kometu već prije tisuću godina, a pronađeni su tragovi babilonskih, egipatskih, i kineskih promatrača zvijezda. Zadnji put se pojavila u Sunčevom sustavu 1986. godine i vratiti će se 2061. godine.

Pojavljivanje Halleyeve komete 1986. godine, znanstvenicima je omogućilo bolje istraživanje njezinog sastava, uz pomoć svemirske letjelice. Dok su neke prethodne teorije potvrđene, neka nagađanja o kometi su srušena i dopunjena novim informacijama.

"Rep" i "zamrljani" sjaj Halleyeve komete naziva se koma. Radi se o prašini i plinu koji okružuju jezgru komete, a pojavljuju se kad se kometa približi Suncu. Naime, kad se kometa počne približavati Suncu, zbog povećanja temperature, led i smrznute čestice počinju isparavati stvarajući oblak plina oko komete. Smjer plinovitog repa je u pravcu suprotnom od Sunca, dok je rep kojeg čine čestice prašine nešto širi i tromiji u pomicanju. Rep može biti dug milijunima kilometara!

Kometa Shoemaker-Levy 9

Shoemaker-Levy 9 kometu su otkrili astronomi Carolyn i Eugene M. Shoemaker te David Levy, u ožujku 1993. godine. Tada je komet bio u orbiti oko Jupitera. Bio je to prvi uočeni komet koji je bio u orbiti planete, a Jupiter ga je vjerojatno "ulovio" u svoju putanju 20-30 godina prije.

U srpnju 1994., kometa Shoemaker-Levy 9 se urušila, sudarivši se s Jupiterom. Ovaj događaj dao je priliku astronomima da ispitaju što se događa kad se dogodi takav sudar.

Prema predviđanjima, prilikom sve većeg približavanja Jupiteru, komet se raspao u nekoliko dijelova (najvećeg promjera od 2 km) te je pao na južnu hemisferu planete brzinom od 60 km/s ili 216.000 km/h. Udar je ostavio "ožiljak" na Jupiteru u obliku velike crvene pjege, koja je bila vidljiva mjesecima nakon udara.

Kometa ISON

21. rujna 2013. godine, ovu su kometu otkrila dvojica ruskih astronoma iz opservatorija International Scientific Optical Network, po čemu ta kometa i nazvana (ISON).

Veličina ISONA-a je procijenjena na nekoliko kilometara, a izračunato je da će proći vrlo blizu Sunca. Zbog toga je najavljeno da će kometa biti sjajnija od Mjeseca i da će se golim okom vidjeti čak i tijekom dana. Takve su prognoze bile hrabre jer ne postoji način po kojem bi se unaprijed znalo hoće li kometa "preživjeti" bliski susret sa Suncem.

Astronomi su brinuli da bi se kometa kod približavanja Suncu mogla dezintegrirati, pa su pažljivo pratili njezin ulazak u unutrašnji dio Sunčevog sustava.

14. studenog 2013., astronomi amateri su objavili kako je kometa konačno vidljiva golim okom, zahvaljujući naglom porastu sjaja njenog repa. Znanstvenici su sa zebnjom čekali hoće li njezin nagli sjaj značiti i potpuno topljenje komete, koja je hitala ka Suncu brzinom od oko 60km/s.

Nekoliko opservatorija promatralo je komet ISON u trenucima kad je prilazio Suncu, i niti jedan nije zabilježio da je komet uspio preživjeti bliski Susret sa Suncem.

Ipak, znanstvenici su prikupili čitavo bogatstvo informacija oko kometa, koje će poslužiti za nova istraživanja vezana uz Sunčev sustav.


Više:

• Napravi svoju kometu