Anemija je česta pojava, koja se javlja kao podloga drugim bolestima, uglavnom infekcijama. Daleko najčešća anemija je ona uslijed nedostatka željeza, a iznimno se može javiti i
anemija uslijed nedostatka folne kiseline. Ta je anemija vezana uz prehranu isključivo kozjim mlijekom, izrazito siromašnim folatima.

Željezo je element koji je neophodan ljudskom organizmu i ima velik utjecaj na zdravlje. U tijelu se nalazi u više oblika, sastavni je dio mnogih enzima, sudjeluje u metabolizmu svih živih stanica, a u najvećem postotku se nalazi u crvenim krvnim stanicama, kao dio hemoglobina, najvažnijeg spoja koji veže i prenosi kisik. To je ujedno i najvažnija uloga željeza u organizmu.

Potrebe za željezom

Tijekom života, potrebe za željezom se mijenjaju, ovisno o brzini rasta, odnosno o posebnim stanjima. Tako dojenački period i period pubertetskog rasta kod zdrave djece zahtijevaju najveći unos željeza, a povećane potrebe imaju i žene, naročito u stanjima trudnoće i dojenja.

Izvori željeza i što dovodi do nedostatka

Organizam željezo može uzeti iz hrane ili u obliku farmakološkog pripravka. Novorođenče zalihu željeza dobiva od majke. Kod zdrave novorođenčadi, nakon normalnog trajanja trudnoće, zalihe su dovoljne za normalan rast i razvoj do 5. ili 6. mjeseca života, a nakon toga je nužno započeti unos željeza hranom. U majčinom mlijeku je sadržaj željeza oskudan, ali je njegova iskoristivost maksimalna. U slučaju da je dijete hranjeno adaptiranim mlijekom, ono namijenjeno djeci od 6. mjeseca obogaćeno je željezom.

U obaveznoj dohrani koja započinje s navršenih 6 mjeseci, mora biti zelenog lisnatog povrća i mesa, dakle namirnica koje sadržavaju željezo. Željezo se iz svih vrsta mesa (crveno meso, perad i riba) značajno bolje resorbira od željeza koje se nalazi u biljnim izvorima.

Najčešći uzrok pomanjkanaj željeza je nedovoljan unos hranom. Postavlja se pitanje kako dijete koje "jede sve", prethodno je dojeno, a rođeno je terminski, može uopće imati anemiju uslijed nedostatka željeza. Uzroka može biti više. Prvo je stupanj anemije majke. Ako žena koja zatrudni ima smanjenu zalihu željeza u organizmu, neće moći udovoljiti potrebama djeteta koje nosi i ono će se roditi sa smanjenim zalihama.

Drugi je razlog u izboru namirnica i njihovoj kombinaciji. Naime, neke namirnice premda imaju visok sadržaj željeza (npr. špinat), imaju nisku iskoristivost željeza jer sadržavaju druge tvari koje smanjuju apsorpciju željeza (npr. fitati). Nadalje, hrana bogata biljnim vlaknima također smanjuje apsorpciju željeza (npr. žitarice). C-vitamin iz hrane ili napitaka pomaže apsorpciju željeza, dok ga npr. mlijeko smanjuje.

Treba uzeti u obzir i količinu hrane bogate željezom koju dijete može uzeti dnevno. Zeleno lisnato povrće ima visok sadržaj željeza, ali količina povrća koja bi zadovoljila dnevnu potrebu za željezom znatno premašuje mogućnost koju dojenče ili malo dijete može pojesti, za razliku od mesa ili ribe koje potrebnu količnu željeza sadržava u znatno manjoj ukupnoj količini. Dakle, potrebno je voditi računa o izboru hrane i kombinaciji s namirnicama koje pospješuju apsorpciju željeza (npr. uz mesno-povrtni obrok piti voćni sok), a treba izbjegavati kombinacije mesa ili povrća sa žitaricama ili mlijekom.

Kravlje mlijeko, razrijeđeno ili ne, nije dobar izvor mlijeka za dojenče do 1. godine života. Tako izbor mlijeka za dojenče svakako ostaje ili majčino mlijeko ili adaptirano kravlje mlijeko koje je u drugoj polovici prve godine obogaćeno željezom.

Simptomi i posljedice anemije

Bljedilo je najuočljiviji znak anemije, premda dio djece koja djeluju vrlo "prozračno" i blijedo nije anemičan, već se radi o izrazito svijetloputoj djeci.

Anemična djeca često slabo jedu, nervozna su, umorna, osjetljiva na hladnoću. Mogu se javiti promjene na noktima ili kosi u vidu lomljivosti i bjelkaste ispruganosti, ili mrlje na jeziku.

Anemija uslijed manjka željeza dovodi do slabije apsorpcije i drugih minerala i elemenata u tragovima, tako da združeno djelovanje rezultira u povećanoj osjetjivosti na infekcije (vrlo često obolijevaju od lakših oblika uglavnom respiratornih infekcija), promjena na crijevima koje uzrokuju smanjenu iskoristivost svih hranjivih sastojaka, a može doći i do zaostatka u rastu, motoričkom razvoju te do promjena u ponašanju.

Prevencija

Žene koje zatrudne dobro opskrbljene željezom, u trudnoći svejedno, zbog povećanih potreba, moraju uzimati pripravak željeza od završetka 3. mjeseca do kraja trudnoće, i u tom slučaju je dijete prvih šest mjeseci zadovoljeno u svojim potrebama. Nakon toga treba nastojati dojiti ili hraniti dijete adaptiranim mlijekom koje je obogaćeno željezom.

S dohranom treba započeti na vrijeme, raznovrsnim povrćem i mesom te voditi računa o kombinaciji hrane. U slučajevima čestih infekcija u prve tri godine života, kada je apsorpcija raspoloživog željeza iz hrane uslijed infekcije smanjena, potrebno je razmotriti nadoknadu farmakološkim pripravkom.

Jednako tako bi trebalo postupiti u slučaju djece koja se hrane jednoliko, odbijaju meso ili povrće, slabo jedu.

Za optimalan unos željeza:

- u prehranu uključiti raznovrsne namirnice
- osigurati odgovarajuću količinu C-vitamina u obrocima, naročito ako je obrok bez mesa ili ako sadrži hranu iz koje je željezo nisko iskoristivo (jaja, špinat, žitarice)
- svakodnevno uključiti u jelovnik meso
- isključiti hranu koja umanjuje apsorpciju željeza (visok udio biljnih vlakana, crni čaj, kavu, biljne začine)
- ne davati krutu hranu u istom obroku s dojenjem
- izbjegavati kravlje mlijeko u prvoj godini života
- kod djece rizične za anemiju, nastaviti s dojenjem ili mliječnom formulom obogaćenom željezom i nakon prve godine

Dijagnosticiranje anemije

Potrebno je učiniti pretrage koje uključuju vrijednosti hemoglobina, hematokrita, volumena i koncentracije hemoglobina u eritrocitima (MCV,MCH,MCHC), feritina u serumu, zasićenosti trasnferina i ukupnog transferina (UIBC,TIBC), te serumskog željeza, ali treba voditi računa da se pretrage vrše u stanju kada dijete nije bolesno.

Potom je potrebno uzeti anamnestičke podatke o prehrani, učestalosti infekcija, uz vrijednosti krvne slike, da bi se uvela terapija željezom.

Terapija

Liječenje anemije obično traje nekoliko mjeseci, uz nadzor liječnika. Premda je učinak na poboljšanje krvne slike vidljiv brzo, liječenje se produljuje radi popunjavanja smanjenih zaliha željeza u organizmu. Liječenje se započinje s manjim dozama jer preparati željeza mogu izazvati gastrointestinalne nuspojave.