Šećer je u gotovo svemu što jedemo. Stoga je vrlo teško držati dijete podalje od šećera. Osim u slatkišima i kolačima, šećer se prirodno nalazi u voću i mlijeku, te je sastojak u mnogim jogurtima, umacima, začinima… Koristi se da bi se dobila željena tekstura nekih jela, uravnotežila kiselost, povećala točka vrenja itd.

Neke od vrsta šećera koje se nalaze na deklaracijama hrane su:

Saharoza
To je obični bijeli šećer. Nalazi se u šećernoj trski, šećernoj repi i, u manjim količinama, u nekim plodovima.

Fruktoza
Najslađi šećer, koji se u kombinaciji sa glukozom pretvara u saharozu.

Glukoza
Nešto manje slatka od saharoze.

Laktoza
Mliječni šećer


Postoji li "dobar šećer"?

Da bismo razumjeli koji je šećer dobar, a koji ne, treba nešto znati o ugljikohidratima:

Ugljikohidrati su energetski izvor za sve funkcije koje obavlja naše tijelo. Njihova osnovna uloga je opskrbljivanje energijom potrebnom za mišiće, mozak i živčani sustav. Ugljikohidrati se prema kemijskoj strukturi dijele na jednostavne i složene:

Jednostavni ugljikohidrati se, u prirodnom obliku, nalaze u voću i u obliku rafiniranih šećera. Rafinirani šećeri se dodaju tijekom industrijske proizvodnje mnogih namirnica poput bezalkoholnih pića, džemova i slatkiša. Kad se rafinirani šećer konzumira u prerađenoj hrani, energetski nivo tijela naglo raste, ali se brzo i smanjuje. Tada umorno tijelo  ponovno žudi za šećerom, a mogu se javiti i glavobolje ili problemi s koncentracijom. Ove nagle promjene se javljaju iznova, jer tijelo teži uravnoteženom stanju.

Složeni ugljikohidrati se u prirodnom obliku najviše nalaze u povrću, žitaricama i leguminozama (grah, grašak, soja, bob i leća), a u rafiniranom obliku, u proizvodima od bijelog brašna i bijele riže, iz kojih su uklonjene hranljive materije i vlakna. Složeni ugljikohidrati u prirodnom obliku imaju potpuno drugačiji utjecaj na organizam. Biljna vlakna u složenim ugljikohidratima pomažu usporavanju razlaganja i apsorpcije šećera u krvi. Rezultat ovakvog procesa je duže održavanje stabilnog nivoa energije u tijelu i osjećaj sitosti.


Razlozi zbog kojih treba razmišljati o efektu rafiniranog šećera na organizam

1. Dodani šećer sadrži visoki nivo fruktoze, koja može opteretiti jetru. To se ne odnosi na prirodnu fruktozu iz voća.

2. Rafinirani šećer utječe na inzulinsku preosjetljivost, što vodi ka metaboličkom sindromu i dijabetesu.

3. Šećer lako izaziva ovisnost jer dovodi do velikog izlučivanja dopamina u mozgu. Što se više šećera unosi u organizam, tijelo ga više traži.

Djeca i šećer

Djeca su osjetljivija na povećan unos rafiniranog šećera. Istraživanje koje uspoređuje osjetljivost odraslih i djece na visoke doze šećera, pokazalo je kako nivo adrenalina kod djece pet sati nakon konzumiranja veće količine rafiniranog šećera, ostaje deset puta viši od normalnog.

Negativni efekti koji se mogu javiti su:

- Smanjenje energije nakon jela
- Glavobolja
- Mučnina
- Nervoza
- Uzbuđenost
- Smanjenje koncentracije
- Povećanje tjelesne mase

Skriveni šećeri
   
Ponekad je teško kontrolirati unos šećera, jer hrana za koju smo mislili da ne sadrži šećer, itekako ima šećera u sebi.

"Skriveni šećeri" mogu napraviti veliku štetu organizmu, ukoliko se nekontrolirano konzumiraju. Nalaze se u mesnim, mliječnim i pekarskim proizvodima, te slatkišima. Obratite pozornost na sljedeće na deklaraciji namirnice; kukuruzni sirup, dekstroza, koncentrirani voćni sok, agave sirup, demerera šećer, žuti šećer, fruktoza, galaktoza, glukoza, maltodekstrin, manitol, sorbitol, rižin slad, ječmeni slad.

Kako smanjiti i kontrolirati unos rafiniranog šećera?

• Čitanje deklaracija – često je za čitanje deklaracija potreban i tumač, jer se koriste nazivi koji nam nisu uvijek jasni, a to je ujedno i način za prikrivanje skrivenih šećera. Treba znati da dodanog šećera ima i u konzerviranom povrću, kašicama za bebe, pahuljicama (musli), kikiriki maslacu, kruhu i pasiranoj rajčici. Ako je moguće, najbolje je izbjegavati proizvode s dugačkom listom sastojaka.

• Dodavanje slatkog povrća u dnevni jelovnik -  da bi se izbjegli višestruko prerađeni proizvodi, najbolje je ubaciti slatko povrće u ishranu. Neki od njih su: slatki krumpir, mrkva, kukuruz i bundeva. Ovo povrće ima nizak nivo masti i nisku kalorijsku vrijednost.

• Obratiti pažnju na količinu vode unijete tijekom dana, pogotovo kod djece – često se javi žudnja za šećerom, ali ne zbog gladi, nego zbog potrebe za vodom.

• Treba biti informiran – čak i "zdravi" proizvodi često sadrže skriveni šećer.

Male izmjene u načinu prehrane mogu napraviti veliku pozitivnu promjenu za organizam. Ako se unosi više svježeg voća, povrća i integralnih žitarica, manje je mjesta i potrebe za višestruko prerađenom hranom.

Kako smanjiti unos šećera kod djece?

Najlakši način za izbacivanje dijela šećera iz prehrane jest dati djeci manje sokove tijekom dana. Dvije čaše soka dnevno sadrže do 90g šećera. Umjesto soka dajte im vodu s malo limunovog soka ili voćne čajeve.

Provjerite na deklaracijama prehrambenih proizvoda koliko šećera sadrže. Ovo se osobito odnosi na proizvode od žitarica, gotove umake i sl. Sastav namirnica obično je izražen na 100 g. Ako ima manje od 5 g šećera u 100 g proizvoda, znači da ta namirnica ima nizak udio šećera. Ako pak ima više od 15 g, to je vrlo visok udio.

Dobro razmislite prije negoli ćete djetetu dati drugi bombon, još jednu kuglicu sladoleda, ili pak staviti debeli namaz marmelade na kruh.

Izbjegavajte nabavljanje veće količine slatkiša i grickalica, te držanje slatkiša na vidljivim mjestima.

Naviknite dijete da slatkiši ne budu prvi izbor kad se zaželi slatkog, radije mu ponudite jabuku, bananu ili grožđice.

Koliko šećera konzumirati dnevno?

• Odrasli

Do 90 g šećera dnevno.

• Djeca

Manje od 20 g šećera dnevno (oko 2 žlice).

Polovicu navedenog šećera bi bilo poželjno unijeti putem prirodnih proizvoda (laktoza u mlijeku i fruktoza u voću), jer su upravo ti oblici najmanje štetni za zdravlje.