Smatra se da 75% školske djece ima glavobolju barem jednom tijekom godine dana, a nešto više od 30% ima recidivirajuće glavobolje. Sklonija su im anksiozna, osjetljiva ili hiperaktivna djeca te djeca roditelja koji i sami imaju glavobolje. Iako u većini slučajeva glavobolja u dječjoj dobi nije znak ozbiljnije bolesti, neke glavobolje mogu zahtijevati (u nekim situacijama i hitnu) obradu i liječenje.

Glavobolje se dijele na primarne i sekundarne te akutne i kronične. Primarne glavobolje nemaju, a sekundarne imaju organsku podlogu. Akutne glavobolje u pravilu se brzo razvijaju i traju kratko, za razliku od kroničnih koje su dugotrajne ili se uporno ponavljaju.

Primarne glavobolje(neorganske glavobolje)

• Tenzijske

Tenzijske su glavobolje najčešći oblik glavobolje kod djece. Uzrokovane su gotovo uvijek stresnim situacijama u obitelji, školi ili u odnosu s vršnjacima. Takve glavobolje traju od nekoliko desetaka minuta do nekoliko dana. Nisu povezane s mučninom ili povraćanjem, neovisne su o fizičkom naporu, ali mogu biti praćene preosjetljivošću na svjetlosne ili zvučne podražaje.

• Migrene

Migrene su druge po učestalosti primarne glavobolje u dječjoj dobi. Stres, tjeskoba, depresija, promjena ritma spavanja, neredovita prehrana, čokolada, kava, nitriti i glutamat u hrani, manja trauma glave, teški treninzi, menstruacija te loši biometeorološki uvjeti mogu pokrenuti napadaj migrene. Migrene karakterizira intenzivna pulsirajuća simetrična bol u čeonom ili sljepoočnom području, praćena preosjetljivošću na svjetlosne i zvučne podražaje. Glavobolja se pogoršava kod fizičke aktivnosti, može biti praćena i bolovima u trbuhu, mučninom, povraćanjem, ekscitiranošću, pospanošću ili promjenama uobičajenog ponašanja. Kod manje predškolske djece migrena se može manifestirati lošim raspoloženjem, smanjenom aktivnošću, povraćanjem, bljedilom, plačem. Nakon povraćanja tegobe su manjeg intenziteta, a nakon spavanja u trajanju od nekoliko sati tegobe obično prestaju. Epizode migrene uobičajeno traju 1-6 sati i ponavljaju se do 3 puta mjesečno.

Sekundarne glavobolje(organske glavobolje)

Sekundarne glavobolje imaju organsku podlogu i u pravilu su sve češće i izraženije, bude dijete noću ili se javljaju ujutro odmah nakon buđenja. Mogu biti praćene povraćanjem. Najčešći uzroci su: traume, tumori i bolesti krvnih žila glave.

Posttraumatske glavobolje nastaju nakon ozljeda glave. Javljaju se unutar 24 sata do 2 tjedna od ozljede i traju, ovisno o težini traume, od 2 do 6 mjeseci. U nekim slučajevima mogu biti praćene hiperaktivnošću, smetnjama koncentracije i pamćenja, vrtoglavicom, promjenama ponašanja, smetnjama spavanja.

Akutne glavobolje

Akutne glavobolje nastaju u pravilu naglo i traju relativno kratko. Uzrok akutnih glavobolja najčešće je jednostavan - akutna febrilna bolest, umor, glad, dehidracija, duži boravak na suncu, duže putovanje, duže gledanje televizije ili rad na računalu, udarac u glavu, izlaganje duhanskom dimu... Znatno rjeđe, akutne glavobolje mogu biti znak teže bolesti, posebno ako se po intenzitetu brzo razvijaju ili su praćene drugim simptomima. Na primjer, akutna glavobolja praćena temperaturom, ukočenošću vrata i poremećajem stanja svijesti može biti znak infekcije središnjeg živčanog sustava (encefalitis, meningitis).

Kronične glavobolje

Kronične glavobolje mogu biti bez organske podloge (tenzijske glavobolje, migrene...) ili imati organsku podlogu (anemije, smetnje vida, kronični sinusitis, cervikalni sindrom, ekspanzivni procesi mozga...).

Kada se treba obratiti liječniku

• ako se glavobolja javila naglo te je odmah na početku izražena, nepodnošljiva

• glavobolja brzo ili konstantno napreduje u intenzitetu

• glavobolja je praćena popratnim simptomima poput povraćanja, ukočenosti vrata, smetnjama vida ili govora, poremećajima stanja svijesti...

• kronična glavobolja koja ne prestaje ili se uporno ponavlja

Tijekom obrade, liječniku su nužni detaljni podaci vezani uz glavobolju: kad su tegobe počele, koliko često se javljaju, gdje je lokalizacija bolova, kad su najizraženiji, karakter bolova, koji su popratni simptomi...

Osim općeg i neurološkog pregleda, obično se radi i laboratorijska obrada, uz pregled očne pozadine, a ponekad je potreban i pregled psihologa.