Svaki roditelj želi na najbolji način zaštititi svoje dijete, a većina se ozljeda doista može spriječiti.
Donosimo vam savjete prevencije koji mogu pomoći roditeljima, ali i podučiti djecu kako se čuvati od ozljeda i kako pozvati pomoć.

PREVENCIJA OZLJEĐIVANJA KOD PADOVA

Padovi su najčešći uzrok prijama djeteta u bolnicu. Stan je pravo "minsko polje" za sve moguće opasne padove djece svih dobnih skupina. Stoga valja poduzeti odgovarajuće mjere za sprečavanje padova i ozljeđivanja:

• Dojenče se ne smije ostaviti samo u postelji, na stolu ili na kauču. Budna novorođenčad može na poticaj (npr. dodirom tabana), ali i spontano, činiti naizmjenične pokrete puzanja i samostalno se kretati po ravnoj, tvrdoj podlozi te tako pasti sa stola za previjanje.


• Kada se dijete posjeda u njegovu stolicu ili kolica, uvijek se mora zavezati.


• Stubište mora biti dobro osvijetljeno i čisto. Djeca se ne smiju igrati na stubištu. Dok su djeca mala, korisne su sigurnosne pregrade na vrhu stepenica. Pregrade moraju biti dovoljno guste da dijete ne može između njih provući glavu.


• Djeca se ne smiju sama igrati na balkonima i otvorenim terasama na višim katovima. Posebno su opasne nedovršene kuće s neograđenim balkonima! Ograde treba provjeriti i one nedovoljno čvrste popraviti.


• Neosigurani prozori, otvoreni samo nekoliko centimetara, predstavljaju opasnost za djecu mlađu od deset godina. Da dijete ne bi palo kroz prozor, stolice i ostali namještaj moraju od njega odmaknuti. Time se smanjuje mogućnost da se dijete popne na stolicu do prozora. Na prozor se mogu postaviti metalni zaštitni mehanizmi, koji sprečavaju padove djece kroz prozor.

PREVENCIJA OD GUŠENJA SITNIM PREDMETIMA I HRANOM

• Dojenčad i mala djeca stavljaju u usta sve što im dođe pod ruku. Valja ih zaštititi tako da se sitni predmeti pohranjuju van njihova dosega. Sitni predmeti ne smiju nikada biti na podu ili na niskim policama. Moguća su ugušenja sitnim igračkama, kockicama, puzzlama i sl., pa uvijek treba paziti je li pojedina igračka primjerena dobi djeteta. Na omotu igračke piše za koju je dob djeteta namijenjena. Starija se djeca moraju naučiti spremati igračke na više police. Dijete se može ugušiti i sitnim predmetima kao što su špekule, čavlići, pribadače, vijci, nenapuhani baloni, komadići bojica, nakit, male baterije i dr.


• Komadići tvrde hrane također su opasni za djecu mlađu od četiri godine.


• Koristan je savjet pedijatra ili obiteljskog liječnika o tome kada je dijete dovoljno odraslo da može jesti lješnjake, grožđice, tvrde bombone, sirovo korijenje (mrkva), grožđe.


• Najopasniji je kikiriki.


• Treba biti oprezan i utvrditi kada je dijete dovoljno staro da se može liječiti tabletama i kapsulama.

Prva pomoć kod gušenja kada je dijete pri svijesti

- Ako dijete može kašljati, govoriti ili diše bez većih teškoća, ne pomažite mu, već potražite liječničku pomoć.

- Ako dijete ne može kašljati, govoriti ili disati - ukažite mu prvu pomoć:

• Za dojenče: dojenče treba uhvatiti jednom rukom, položiti ga na svoju podlakticu glavom i licem koso prema dolje pod kutom od oko 60°, tako da su glava i vrat zahvaćeni prstima. Dlanom druge ruke udariti četiri puta zaredom između lopatica.
  
  Ako to nije pomoglo, okrenemo dijete na leđa, s glavom niže od prsiju, pa se četiri puta pritisne na prsnu kost kao kod vanjske masaže srca. Zatim treba otvoriti usta i pokušati odstraniti strano tijelo ako se ono pojavilo u ustima. Strano tijelo vadi se samo ako se ono jasno vidi, ne smije se naslijepo gurati prst u ždrijelo!
  
  
• Za starije dijete: treba stati iza djeteta i obuhvatiti ga tako da je vaša stisnuta šaka palčanom stranom naslonjena na mjesto između pupka i donjeg kraja prsne kosti. Četiri puta jako i brzo pritisnuti prema nazad i gore. Ponavljajte toliko puta dok se dišni putovi ne oslobode – opisani zahvat oslobađanja dišnih putova od stranog tijela naziva se Heimlichov hvat i upotrebljava se i kod odraslih osoba.
  
  Ako je dijete bez svijesti, poplavi, ili ako više ne diše, neodgodivo treba početi s umjetnim disanjem. Kod malog djeteta ustima se obuhvate nos i usta, a kod većeg ustima se obuhvate samo usta, a nos se zatvori palcem i kažiprstom druge ruke. Ako je netko u blizini, zamoli ga se da pozove hitnu medicinsku pomoć.

PREVENCIJA OZLJEĐIVANJA U VODI

U najvećoj su opasnosti od utapanja u vodi djeca u dobi do četiri godine. Ona se mogu utopiti za sekundu, u svega nekoliko centimetara vode! To se može dogoditi u kadi, dječjem bazenu, umivaoniku, lavoru ili ribnjaku.

• Malo dijete ne smije se nikada ostaviti samo u kadi, čak niti toliko koliko je potrebno da se javite na telefon ili otiđete po ručnik. Ako se morate odmaknuti od vode, dijete treba uzeti sa sobom.


• Posebna je pažnja potrebna na bazenu, u toplicama, na obali mora ili jezera. Roditelji koji blizu doma imaju neosigurane vodene površine (bunare, bare i sl.), moraju paziti da dijete ne odšeta i ne padne u vodu.

Najsigurnija je zaštita od utapanja – naučiti dijete plivati. Djecu stariju od tri godine, najbolje je upisati na tečaj plivanja koji
vode učitelji plivanja. Čak i ako dijete zna plivati, nikada se ne smije dopustiti da pliva na područjima koja nisu pod nadzorom,
npr. na ribnjacima, kanalima i sl., jer se i tada djeca mogu utopiti ako precijene svoje sposobnosti ili podcijene dubinu mora ili jačinu vodenih struja.

PREVENCIJA OPARINA I OPEKLINA

Najčešći uzroci opeklina kod male djece upravo su vruće tekućine, češće nego vatra. Vruća voda može jako brzo prouzročiti opasne i bolne oparine.

• Da bi se spriječio nastanak oparina vrelim tekućinama u kuhinji, vruću hranu i tekućinu ne smije se stavljati na rub stola ili kuhinjskog elementa. Ne smije se stavljati ni na stolnjak koji dijete može povući i tako proliti vodu po sebi.


• Ako se u ruci drži nešto vruće, ne smije se u isto vrijeme držati i dijete.


• Za vrijeme kuhanja, dijete mora biti što dalje od štednjaka, a ručke posuđa okrenute prema stražnjem dijelu štednjaka. Sigurnije je rabiti stražnje ploče.


• Dijete se može opeći i u kupaonici. Da bi se to preveniralo, uvijek treba provjeriti koliko je voda vruća – najbolje je otvoriti vruću vodu i pustiti je da teče, zatim izmjeriti temperaturu termometrom za vodu.


• Za sigurno kupanje termostat na bojleru mora biti namješten na 50°C.


• Prije nego se dijete stavi u kadu za kupanje, treba provjeriti temperaturu vode. Dječja koža lakše se opeče od kože odrasloga. Za vrijeme kupanja na dijete se mora paziti – mala djeca mogu i sama otvoriti vruću vodu, a starija djeca mogu opeći mlađu. Dijete treba naučiti da toči prvo hladnu, a zatim postupno dodaje toplu vodu.

Savjeti:

Na opareni dio tijela odmah pustite mlaz hladne vode ili ga potopite u čistu, hladnu vodu. Hlađenje smanjuje
djelovanje topline u dubinu tkiva i smiruje bol. Hladite toliko vremena dok bol ne mine.
Odmah svucite odjeću da spriječite pregrijavanje. Ako se odjeća prilijepila za kožu, hladite sve zajedno.
Oparine i opekline veličine veće od kovanog novca mora zbrinuti liječnik!

PREVENCIJA OZLJEĐIVANJA OD VATRE

Vatra djecu očarava. I kada znaju da je opasna, njeni ih plameni jezici privlače. Zapaljiva sredstva uvijek treba držati van dosega djece, pogotovo šibice i upaljače, jer djeca im neće odoljeti. Djeci od tri do osam godina, šibice i upaljači su vrlo zanimljivi te ih treba upozoriti da to nisu igračke i da se igrajući time mogu ozlijediti. Ako ih nađu na cesti, moraju odmah obavijestiti odrasle.
Kod požara su u najvećoj opasnosti djeca do pet godina. Uhvati ih panika pa se sakriju u ormar ili pod krevet, a mala djeca trebaju posebnu pomoć da se spase od vatre.
Stoga, djecu treba naučiti što im je činiti ako dođe do požara:

• Mjesto gdje gori valja napustiti čim prije, pomoć se zove sa susjedovog telefona, a ne iz gorućeg stana.


• Ako je u stanu gust dim, koji je vrlo toksičan, treba puzati nisko ispod dima.


• Kod evakuacije treba provjeriti vrata: ako su vruća ili ispod njih izlazi dim, treba naći drugi izlaz. Kada se jednom izađe, treba vani i ostati, a ako netko nedostaje, treba reći vatrogascima.

Dodatni savjeti:

• Ako vas je zahvatila vatra – stanite! Trčanje raspiruje vatru i uzrokuje jače gorenje. Pozovite pomoć i ne trčite!


• Bacite se na tlo i pokrijte obraz i oči!


• Valjajte se po podu kako biste ugasili goruću odjeću!


• Opekline do dolaska hitne medicinske pomoći hladite čistom hladnom vodom.

Do požara dolazi vrlo lako i zato je prevencija požara vrlo bitna. Da bi se preveniralo požar, treba temeljito pregledati stan, prije svega energetske izvore i vodove, koji su zbog nepravilnosti čest uzrok požara. Otkrivene kvarove treba što prije otkloniti. U stanu i podrumu ne smije se držati veća količina zapaljivih tvari. Plinovi ili pare koji se oslobađaju hlapljenjem zapaljivih tvari opasni su i mogu izazvati požar ili eksploziju.
Za sprečavanje požara u stanu moguće je kupiti naprave za otkrivanje i javljanje požara, koje se aktiviraju kod pojave dima, plamena ili topline koja uzrokuje požar, te detektore za plin koji se rabi u kućanstvu. Preporučljivo je u stanu i automobilu imati ručni protupožarni aparat kojim se može brzoi lako ugasiti male i početne požare.
Većoj djeci treba ukazati na opasnost od vatre i naučiti ih pravilno rabiti protupožarne aparate.

PREVENCIJA OTROVANJA LIJEKOVIMA I KEMIJSKIM SREDSTVIMA

Uobičajene stvari u domaćinstvu, kao što su sredstva za čišćenje, kozmetička sredstva, insekticidi, čak i neke sobne biljke, a naročito lijekovi, najčešći su uzroci trovanja u kući. Najčešće su žrtve otrovanja djeca do pet godina, naročito ona koja su tek prohodala. Ako dijete proguta otrovnu ili sumnjivu tvar, treba odmah pozvati liječnika koji će dati detaljne upute.

Većina trovanja može se spriječiti pravilnom uporabom i pohranjivanjem toksičnih sredstava van dosega djece:

• Sva kemijska sredstva treba pospremiti (i zaključati) nakon uporabe u ormar, gdje ih djeca ne mogu doseći.


• Stare lijekove treba baciti u za to predviđene kontejnere.


• Sredstva za čišćenje, lijekove i otrove treba držati u originalnoj ambalaži.


• U domaćinstvu treba držati samo neophodne lijekove i otrove i točno se pridržavati uputa za uporabu i pohranjivanje.

Savjeti:

• Kod sumnje na trovanje ostanite mirni i smirite i dijete.


• Pogledajte djetetu u usta i odstranite sve vidljive zaostatke otrova, odnosno lijeka!


• Ne izazivajte povraćanje i ne dajte piti ili jesti ništa bez prethodnog dogovora s liječnikom!


• Uzmite dijete sa sobom do telefona i pozovite liječnika kojemu morate reći dob djeteta i koliko je dijete teško te podatke o vrsti i količini otrova.


• Pridržavajte se liječničkih uputa; ako vam preporuči pregled u ambulanti ili bolnici, sa sobom uzmite i proizvod ili sredstvo kojim se dijete otrovalo.

Vezani članci:

• Kako spriječiti ozljede

• Kada potražiti hitnu pedijatrijsku pomoć