Djeca se tijekom razvoja razlikuju po mnogočemu, pa tako i po apetitu. Razlike se mogu očitovati u prihvaćanju određene hrane, količini obroka, broju obroka na dan i razmacima među njima. Važno je napomenuti da uzimanje hrane nije samo zadovoljavanje bioloških potreba, već i način komuniciranja s okolinom. Djetetu, naime, nije svejedno tko ga hrani i na koji način to radi. Povezanost koja se javlja za vrijeme hranjenja između djeteta i osobe koja ga hrani jedna je od najvažnijih veza u čovjekovu životu.

Da bismo razumjeli zašto je odvajanje u prvim godinama života tako bolno i praćeno strahom, potrebno je osvijetliti prirodu emocionalne vezanosti djece i roditelja.

U toku rasta i razvoja djeca nemaju uvijek istu potrebu za hranom: primjerice kod dojenčadi ili adolescenata potrebe organizma su veće. U razdoblju polaganijeg rasta, te se potrebe smanjuju. Osim toga, velik utjecaj na apetit ima iskustvo koje dijete stječe u odnosu prema jelu i hranjenju. Ako se djetetu dozvoli da odbije neku hranu, ono će početi aktivno sudjelovati u biranju hrane.

Ponekad roditelji ne prihvaćaju činjenicu da dijete nije gladno pa prisiljavaju dijete da pojede zamišljenu količinu. Tako nastaju i prvi sukobi između najčešće majke i djeteta. Dijete, naime, osjeća da uzimanje hrane ima veliko značenje pa jelo koristi kao sredstvo komunikacije. Pristajući na takve "igre" može se poremetiti emocionalni odnos između roditelja i djeteta. Stoga stručnjaci upozoravaju na postupke koji se preporučuju u vezi s uzimanjem hrane:

• Neka vrijeme obroka bude vrijeme druženja ukućana bez smetnji kao što su televizija, igre ili igračke. Smireno i opuštena atmosfera pozitivno utječe na sveukupni razvoj djeteta; ono upoznaje svoje mjesto u društvu i važnost sebe kao člana obitelji.

• Kada vaše dijete jede, jedite i vi. Vaše dijete će naučiti jesti određene vrste hrane, ako ćete i vi sami jesti tu hranu, uključujući i druge ukućane, te stariju braću i sestre.
  

• Kada jedete određenu hranu koju vaše dijete trenutno ne želi jesti, tijekom obroka nekoliko puta naglasite kako je jelo ukusno. Nakon toga, vaše dijete će imati više volje za kušanjem hrane.

• U svaki obrok uključite neku hranu koju dijete voli.

• Pazite da dijete ne pije velike količine voćnog soka ili drugih slatkih napitaka te ne jede grickalice i slatkiše jer od navedenog slabi djetetov apetit za hranu.

• Pokušajte stvoriti dnevnu rutinu jela. Tri glavna obroka te dva do tri međuobroka. Postoji mogućnost da dijete neće jesti dovoljno, ako je prije toga bilo previše gladno ili umorno. Ukoliko je dijete jako gladno prije nego što je vrijeme za glavni obrok, omogućite mu manji zdravi međuobrok, a ako je preumorno da bi izdržalo glavni obrok, dajte mu zdravi međuobrok, a s glavnim obrokom pričekajte nakon što se naspava.

• Svaki obrok neka sadrži dva jela: jedno glavno jelo i nakon njega desert. To vašem djetetu daje dvije prilike da unese potrebne kalorije i hranjive tvari, a povećava i raznolikost namirnica. Osim toga, obrok će na taj način biti zanimljiviji.

Uključite dijete u nabavu i pripremu hrane. Neka i dijete pomogne rezati mrkvu, salatu, rajčice. To će ga motivirati da jede.

• Dovršite obrok unutar 20 do 30 minuta i prihvatite činjenicu da nakon tog vremena, bez obzira na vaša zahtijevanja, molbe, prijetnje dijete više neće jesti. Bolje je pričekati sljedeći međuobrok ili obrok i tada djetetu dati nešto hranjivo. S druge strane, nemojte požurivati svoje dijete u jelu, jer neka djeca jednostavno jesu sporo. Upravo vaše požurivanje će im narušiti apetit.

• Kada vaše dijete jede sa zadovoljstvom, obavezno ga pohvalite. Naime, sva djeca jako dobro reagiraju na pohvale. Ako ćete djetetu samo pridavati pažnju kada neće jesti dovoljno, postoji mogućnost da će izbjegavanje početi kosristiti kako bi dobilo vašu pozornost.

• Nemojte stavljati prevelike porcije na djetetov tanjur. U procjeni budite realni, i ako pojede sve, pohvalite dijete i pitajte ga da li želi još.

• Od početka navikavajte svoje dijete da jede bez smetnji sa strane, kao što su televizija, igračke i igre. Kada jednom naviknete dijete da jede igrajući se, gledajući TV i sl., teško ćete ga odviknuti od toga.

• Ne prisiljavajte dijete da završi sve što je na tanjuru, iako je to praksa mnogih roditelja. Kada dijete završi s jelom, a tanjur nije prazan, dajte mu do znanja da mora uzeti još nekoliko zalogaja. Ako ih ne uzme nemojte ništa forsirati, a ako uzme, nagradite ga s pohvalama.

• Kada vaše dijete ne želi jesti spravljeno jelo, nemojte mu to uzeti i dati mu nešto što voli. To se vrlo brzo može pretvoriti u manipulaciju s vama. Recite mu da neće dobiti ništa za jesti ako barem malo ne pojede od ponuđenog jela.

• Ako dijete zaista osjeća gađenje prema određenom jelu, nastojite mu to ne nuditi u budućnosti.

• Nemojte nuditi slatkiše kao nagradu, jer će dijete radije pojesti manje glavnog jela, kako bi imao "mjesta" za desert.

• Samo zato jer je vaše dijete odbilo jesti određenu hranu, ne znači da će tako biti u budućnosti. Svaki puta kada spremite određeno jelo, ponudite mu je. Ponekad će te trebati ponuditi određeno jelo 10-ak i više puta.

• Ne zaboravite da fizička aktivnost potiče apetit. Poznato je da sva djeca najbolje jedu tokom ljeta ili na moru kada su fizički puno aktivnija nego tokom zime. Zato organizirajte dan tako da se djeca što više kreću.

• Razgovarajte s djetetom. Sa starijom djecom razgovarajte o važnosti pravilne prehrane. Djeca često preskoče doručak ako se zaigraju pa ne osjete glad (čak i djeca koja nemaju problem s hranom). S njima možete razgovarati o važnosti prvog obroka u danu.

I poruka za kraj budite fleksibilni u svojim očekivanjima u vezi hrane te budite dobar model i jedite zdravu hranu!

Obiteljski centar PGŽ